Scott Griffen za Oslobođenje: Novinarstvo je i dalje prva linija odbrane demokratije
Scott Griffen/IPI
Na jubilarnom, 75. Svjetskom kongresu i Festivalu medijskih inovacija Međunarodnog instituta za štampu (IPI), koji je okupio više od 600 učesnika iz više od 90 zemalja, Oslobođenje je bilo dio globalne mreže novinara, urednika i medijskih lidera posvećenih odbrani slobode medija i budućnosti nezavisnog novinarstva.
O tome zašto je važno biti dio ove priče i kako ovakvi susreti oblikuju budućnost novinarstva, razgovarali smo s direktorom IPI-ja, Scott Griffenom.
Zašto je IPI danas važan – posebno za novinare i medije na Balkanu, gdje sloboda medija često zavisi od krhkih demokratskih struktura?
- IPI je osnovan 1950. godine, u ključnom trenutku svjetske historije. U sjeni Drugog svjetskog rata, njegovi osnivači – 34 vodeća urednika iz 15 zemalja – vjerovali su da slobodan protok kvalitetnih vijesti i informacija doprinosi miru, sigurnosti i slobodnim društvima. Danas se ponovo nalazimo na prekretnici, u kontekstu geopolitike, tehnologije i društva, i ono u što su osnivači IPI-ja vjerovali 1950. godine i dalje je istinito. Stoga je rad IPI-ja na zaštiti slobode medija i nezavisnog novinarstva važniji nego ikada – kao i IPI-jeva globalna mreža kao izvor solidarnosti. Tokom proteklih 75 godina, naša mreža je stajala uz kolege koji su se suočavali s napadima i represijom. Kako autoritarizam širom svijeta jača, a napadi na medije postaju sve otvoreniji, ta nam je solidarnost ponovo neophodna. IPI-jeva mreža je spremna da je pruži.
Koje su, po Vašem mišljenju, ključne prepreke za nezavisno novinarstvo u regiji i na koji način IPI može konkretno podržati redakcije u zemljama poput BiH?
- Iako problemi nisu ograničeni samo na ovaj region, sloboda medija na zapadnom Balkanu suočava se s brojnim izazovima – od stalnog političkog uplitanja i pokušaja preuzimanja kontrole nad medijskim sadržajem, do pritisaka na novinare i urednike. Sigurnost novinara ostaje ključno pitanje, kako u fizičkom, tako i u digitalnom prostoru, uz nedovoljnu reakciju nadležnih institucija kada su u pitanju napadi na medije. Održivost medija je još jedan važan problem, jer ekonomske teškoće direktno utiču na sposobnost medija da dopru do publike i ostanu nezavisni od političkih i finansijskih interesa.
U Bosni i Hercegovini posebno zabrinjava kontinuirani pad slobode medija – kroz restriktivne zakonodavne prijedloge, neprijateljsku retoriku i vrijeđanje novinara od strane javnih zvaničnika, te sistemske prepreke koje ugrožavaju nezavisnost javnih servisa. Sve to stvara medijski pejzaž u kojem se jaz između entiteta produbljuje, a problemi u Republici Srpskoj, uključujući zakon o “stranim agentima”, predstavljaju ozbiljan izazov.
IPI u zemljama zapadnog Balkana okuplja brojne članove, među kojima su istaknuti novinari i nezavisni, istraživački mediji. Pružamo podršku kroz zagovarački rad u odbrani slobode medija i sigurnosti novinara, uključujući misije utvrđivanja činjenica, istraživanja i monitoring. Projekat MFRR, čiji je IPI član, obezbjeđuje pravnu pomoć u borbi protiv SLAPP tužbi i drugih zloupotreba, te praktičnu podršku redakcijama – obuke o sigurnosti, provjere prisustva špijunskog softvera, medicinsku i psihološku pomoć, kao i hitne relokacije za novinare koji su ugroženi.
Griffen dodaje i da redakcije sa zapadnog Balkana mogu koristiti IPI-jeve programe podrške, poput Media Innovation Europe, koji nudi praktičnu i finansijsku pomoć za inovacije u redakcijama, te IJ4EU, koji podržava prekogranične istraživačke novinarske projekte.
- Novinare, urednike i redakcije iz regije podstičemo da iskoriste ove mogućnosti, kazao je.
Ove godine IPI obilježava 75 godina rada. Gledajući unazad, šta se najviše promijenilo u načinu borbe za slobodne medije, a šta je ostalo isto?
- Jedna od ključnih lekcija proteklih 75 godina jeste da demokratija i slobodni mediji nikada nisu dati – oni se moraju stalno štititi i obnavljati. Novinari su kroz historiju uvijek bili meta onih na vlasti koji se plaše kontrole i odgovornosti – to nije ništa novo. Ono što se promijenilo jesu alati koji se koriste za cenzuru i ušutkivanje novinara, koji su evoluirali u skladu s novim tehnologijama i taktikama represije. Upravo to današnji trenutak čini posebno opasnim: autoritarne vlade postaju sve moćnije, dok globalni mehanizmi odgovornosti slabe.
Ipak, kroz sve te decenije naučili smo još jednu važnu stvar – novinarstvo i novinari posjeduju nevjerovatnu otpornost. Ta otpornost je razlog za nadu i podsjetnik na potrebu da nastavimo pružati podršku nezavisnim medijima.
