Schmidt za Jerusalem Post: Za razliku od gradova u EU ovdje nismo imali incidenata protiv Jevreja

Christiam Schmidt obraćanje poslije sastanka PICa sa dviju Trojke/Damir Deljo

Christiam Schmidt/ Damir Deljo

Damir Deljo/OSLOBOđENJE
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dao je intervju za izraelski Jerusalem Post, u kojem je govorio o otkazivanju Evropske konferencije rabina (CER) u Sarajevu, međureligijskoj koegzistenciji i sigurnosnoj situaciji u BiH.

Schmidt je objasnio svoju ulogu u dovođenju evropskih rabina u Sarajevo, ističući da je predložio održavanje konferencije zbog historije grada i povoljnog međureligijskog dijaloga. „Nemam sve činjenice o sigurnosnoj situaciji. Nisam čuo od nadležnih institucija da je postojala ozbiljna prijetnja prisustvu rabina u Sarajevu. Ipak, razumijem da je CER, uslijed takve neizvjesnosti, odlučio izbjeći održavanje sastanka u Sarajevu. Zbog toga žalim. Smatram da se, iz poštovanja prema jevrejskoj zajednici u Bosni i Sarajevu, ovo pitanje ne bi trebalo politizirati“, rekao je Schmidt.

Oštro je kritikovao izjavu ministra za rad i socijalnu politiku Adnana Delića, koju je naveo kao glavni razlog otkazivanja konferencije. „Bio sam vrlo uvjeren da sastanak CER-a ne bi izazvao probleme, jer nisam vidio antisemitizam u ovom gradu, kao i zbog međureligijskog stava Reisu-l-uleme. Čak sam bio ponosan reći da, u poređenju s onim što smo vidjeli u posljednje dvije godine u Berlinu i drugim glavnim ili univerzitetskim gradovima EU, ovdje nismo imali većih incidenata protiv Jevreja i Izraela.“

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Na pitanje o političkom oportunizmu nasuprot radikaliziranom uvezenom antisemitizmu, Schmidt je podsjetio na period zajedničkog života različitih naroda u Jugoslaviji: „Ne hvalim komunističku Titovu eru kada kažem da su svi ovdje, barem do 90-ih, uspijevali živjeti zajedno. Nije to bio idilični raj, ali prema mnogim svjedočenjima, postojala je funkcionalna koegzistencija. Bez da to danas politiziram, rekao bih da je međureligijska koegzistencija moguća. Stanovništvo ovdje je donekle sekularnije. Muslimani u Bosni se osjećaju kao Evropljani.“

Osvrnuo se i na izazove međunarodne zajednice u očuvanju mira i suživota u BiH: „Pokušaj međunarodne zajednice da održi mirni suživot i jeste i nije propao. Postoji mnogo nevladinih organizacija koje rade dobre stvari. Međutim, javnost nikada nije postigla dogovor o njihovom krajnjem cilju. Uzmimo za primjer školske nastavne planove i programe: postoje različiti kurikulumi za Hrvate, Bošnjake i Srbe. Mislim da je to neuspjeh ne samo međunarodne zajednice, već i samih lokalnih segregacijskih praksi.“

Na tvrdnju da je BiH centar aktivnosti Muslimanskog bratstva, Schmidt je odgovorio: „Iako su muslimani ovdje većina, religija nema veliki utjecaj na društvo. Možda neki hoteli ne poslužuju alkohol, a religija je vidljivija tokom ljeta, kada ovdje dolaze turisti iz Saudijske Arabije, Katara i drugih zemalja. Ali ne bih rekao da postoji tendencija da se društvo time mijenja.“

Kada je riječ o vezama Irana i BiH, rekao je da „veza ima, ali da je vlastima u BiH cilj Evropska unija.“ Dodao je: „Majstori su u stvaranju prepreka sami sebi, ali blizina Iranu nije jedna od njih. Znaju da to ne bi smjeli činiti.“