Schmidt smeta rušiteljima države: BiH u 25 godina samo pet puta usvojila budžet na vrijeme

Dok političari kalkulišu i bježe od odgovornosti, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini rješava ono što oni neće. Pa tako tri decenije nakon rata BiH i dalje funkcioniše pod autoritetom visokog predstavnika, koji i dalje poseže za bonskim ovlaštenjima. Od osnivanja OHR-a nametnuto je više od 900 odluka, a posljednje među njima su one kojima je Christian Schmidt osigurao sredstva za nove izborne tehnologije i otplatu duga za Viaduct, jer državnog budžeta nema, a čini se da ga neće ni biti. Srđan Amidžić, državni ministar finansija i trezora (SNSD), i dalje odbija poslati prijedlog budžeta Predsjedništvu BiH.

Hronične opstrukcije

- To je suludo. O čemu odlučujem, s kim se dogovaram? Šta god budemo mogli uraditi da opstruišemo te procese, mi ćemo opstruisati i nećemo prihvatiti, rekao je, između ostalog, Amidžić u Mostaru.

Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch, u izjavi za Oslobođenje ocijenio je da situacija s neuspjehom usvajanja budžeta institucija i međunarodnih obaveza BiH i čestim političkim blokadama ukazuje na ozbiljnu disfunkcionalnost domaćih vlasti, posebno na državnom nivou.

Kako pojašnjava, problem proizlazi iz političkog i ustavnog okvira, gdje izvedbeni oblik federalizma omogućava usporeno donošenje ključnih odluka, poput budžeta. Precizira da je potrebna entitetska većina u Parlamentarnoj skupštini, što omogućava blokade ako jedna strana bojkotuje proces, kao što je bio slučaj 2021. godine, kada su poslanici iz RS-a odbili učestvovati zbog neslaganja s tadašnjom odlukom Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.

- Po mojoj evidenciji, BiH je u posljednjih 25 godina samo pet puta usvojila budžet na vrijeme, a za 2025. još nije usvojen ni nacrt budžeta. Ovo pokazuje kroničnu nesposobnost vlasti da postignu dogovor o osnovnim funkcijama države, kaže Trlin.

Prema njegovim riječima, blokade su najčešće posljedica političkih nesuglasica, etničkih tenzija ili vanjskih pitanja, uključujući neslaganja oko NATO-a ili odluka OHR-a. Dodatno, Trlin ističe da država često funkcioniše na osnovu privremenog finansiranja, što ograničava njenu sposobnost za dugoročno planiranje i ispunjavanje međunarodnih obaveza. Ilustrira to primjerom iz 2021, kada je privremeno finansiranje produženo tri puta zbog nemogućnosti dogovora o budžetu.

- Ovo ukazuje na to da institucije mogu osigurati minimalnu funkcionalnost, ali ne i stabilnost ili napredak. OHR je, prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, zadužen za nadzor civilnih aspekata sporazuma i ima ovlasti intervenirati kada domaće vlasti ne mogu osigurati funkcionalnost. U tom pravcu vidim i ove posljednje odluke visokog predstavnika. Ovo sugerira da OHR i dalje igra ulogu sigurnosnog ventila kada domaće institucije zakazuju. Činjenica da BiH ne može usvojiti budžet i da se suočava s blokadama pokazuje da domaće vlasti ne funkcioniraju efikasno na elementarnom nivou bez vanjske intervencije. OHR-ove intervencije, iako kontroverzne, često su bile potrebne za prevladavanje zastoja, poput onih u vezi s izbornim procesom ili imenovanjem funkcionera. Međutim, ova ovisnost o OHR-u ukazuje i na dublji problem: nedostatak političke volje i konsenzusa za reforme koje bi omogućile samostalno funkcioniranje, naglašava Trlin.

Esad Bajtal, profesor i analitičar, kaže da BiH ruše i iz nje tjeraju OHR sve one loše antibosanske snage zato što rat nije ostvario svoje ciljeve.

- OHR mora ostati tu sve dok bude nepotrebno, istinski. Dok se stvari ne dovedu u takvu ravan da država može samostalno funkcionisati, da se odluke mogu donositi unutra, da se to može raditi normalnim političkim sredstvima, konsenzusom, na demokratski način. Dok god se to ne realizuje, dok god se ne uklone svi otpori, dok god se ne sklone sa scene oni koji rade protiv države, mora ostati OHR, mora međunarodna zajednica pod svojom prismotrom i instrumentarijem ovdje biti prisutna i djelatna. Nije dovoljno biti samo prisutan. Nije dovoljno govoriti: dogovorite se. Da su mogli i da su htjeli da se dogovore, imali su 30 godina pred sobom. Nisu to uradili. Prema tome, međunarodna zajednica ili je slijepa ili se pravi da to jeste. To je moment koji je sumnjiv i koji ne razumijem. Zašto rade tako kako rade? Zašto su tako pasivni? Ali, uporno ponavljaju tu frazu za koju unaprijed znaju da ništa ne znači, da nikome ništa ne znači i da ništa neće popraviti, kaže Bajtal.

Neispunjenje 5+2 uvjeta čini OHR i dalje relevantnim, a njegovo tjeranje, naglašava Trlin, može se smatrati pokušajem destabilizacije BiH. Dodaje da ključni akteri koji doprinose ovom problemu uključuju tri etnonacionalističke političke stranke (SNSD, HDZBiH i SDA, op. a) i međunarodnu zajednicu djelimično.

No, ne treba zaboraviti ni da su članovi neformalnih grupa poput Restarta i AntiDaytona, podržanih od SDA, izlazili na proteste ispred OHR-a u Sarajevu, kako bi izrazili nezadovoljstvo radom visokog predstavnika.

Prema riječima Trlina, lider SNSD-a Milorad Dodik i saveznici često zagovaraju ukidanje OHR-a, tvrdeći da je to strani namet i prijetnja suverenitetu BiH.

- Njihove akcije, poput bojkota državnih institucija ili donošenje zakona u RS-u koji podrivaju državne nadležnosti, direktno ugrožavaju funkcionalnost BiH, naglašava Trlin.

Dodaje i da dio hrvatskih stranaka, predvođenih HDZ-om, također izražava nezadovoljstvo OHR-om, posebno kada njegove odluke ne idu u prilog njihovim zahtjevima. Ističe da SNSD i HDZ često djeluju sinhronizovano.

- Nikola Špirić i Borjana Krišto ne poštuju odredbe Ustava, Zakona o Vijeću ministara BiH i Poslovnika o radu Doma naroda, te su najodgovornija lica za nefunkcionisanje Doma naroda PSBiH i VMBiH, napominje.

Iako bošnjačke stranke ne pozivaju otvoreno na gašenje OHR-a, Trlin ističe da su i one u manjoj mjeri doprinijele blokadama.

- Delegati iz SDA takođe nisu dolazili na određene sjednice Doma naroda, time su kršili Ustav, a nisu ispunjavali ustavno pravo, naglašava.

Navodi primjer iz januara ove godine, kada je SDA navela da neće prisustvovati sastanku o izvršenju presuda Evropskog suda za ljudska prava koji je zakazala trojka, jer ne žele spašavati trojku i vaditi je iz blata.

- SDA sebe naziva patriotskom strankom. Stranka je to sa masovnim članstvom i velikim biračkim tijelom, pa je trebala prisustvovati sastanku i dati doprinos otklanjanju diskriminacije u oblasti biračkog prava iz odredbi Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, ističe Trlin.

U začaranom krugu

Djelimičnu odgovornost, kaže, snosi i međunarodna zajednica.

- Iako OHR ima mandat PIC-a, neke zemlje unutar PIC-a povremeno osporavaju legitimitet visokog predstavnika, čime podržavaju narative domaćih aktera koji žele njegovo ukidanje. Ovo slabi autoritet OHR-a i otežava ispunjenje 5+2 uslova, kaže Trlin.

Ključni problem je, dodaje, nedostatak konsenzusa između sva tri konstitutivna naroda i njihovih političkih elita.

- Dok SNSD i HDZBiH često optužuju OHR za nametanje rješenja, njihovo odbijanje kompromisa i bojkot institucija sprečava napredak prema ispunjenju 5+2 uvjeta, čime se BiH drži u stanju ovisnosti o OHR-u. Ovo stvara začarani krug - domaće vlasti ne ispunjavaju uvjete za zatvaranje OHR-a, ali istovremeno koriste njegovu prisutnost kao izgovor za vlastite neuspjehe, zaključuje Trlin.