Schmidt pred UN-om o najtežoj krizi u BiH od Dejtona: Evo šta je rekao o mogućnosti novog rata
Na redovnoj polugodišnjoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija visoki predstavnik Christian Schmidt predstavio je najnoviji izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini, naglasivši da zemlja prolazi kroz jednu od najozbiljnijih kriza od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i poručio da “opasnost od rata ne postoji”. Istakao je važnost Rezolucije 1031 iz decembra 1995. godine i najavio obilježavanje 30 godina Dejtonskog sporazuma krajem maja u Daytonu, uz prisustvo predstavnika BiH, Srbije, Hrvatske, NATO-a i međunarodne zajednice.
Schmidt je izvještajni period ocijenio kao vrijeme “značajnog porasta tenzija”, posebno tokom prvog kvartala 2025. godine, te kao “izvanrednu krizu – najtežu od Dejtona”, no bez naznaka sigurnosne prijetnje. Posebno je naglasio da je pogoršanje situacije uslijedilo nakon presude Miloradu Dodiku, koji je pojačao napade na ustavni poredak, pa čak i sugerirao mogućnost secesije. Schmidt je upozorio da je brzina usvajanja entitetskih zakona pokazatelj da su pripremljeni unaprijed te dodao da su svi ti zakoni poništeni na Ustavnom sudu BiH.
Visoki predstavnik naglasio je problem uspostavljanja entitetskih zakona koji ulaze u sukob s državnim nadležnostima, što je, prema njemu, narušilo političku stabilnost i usporilo evropske reforme. Naveo je da mu građani često postavljaju pitanje može li spriječiti novi rat, na što on odgovara: “Nema opasnosti od rata”, iako upozorava na zapaljivu retoriku i uvrede kojima pojedini akteri dovode u pitanje opstanak BiH. Pohvalio je državne službenike iz RS-a koji nisu slijedili nezakonita naređenja i opozicione stranke koje su se jasno suprotstavile tim potezima.
Govoreći o hrvatskoj zajednici, Schmidt je pohvalio njihovu predanost evropskim integracijama i dijalogu, navodeći kao pozitivan primjer Mostar, gdje su lokalni akteri rješavali probleme bez vanjskog uplitanja. Podsjetio je na važnost provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući Sejdić-Finci, Komšić i Ljubić, te naglasio potrebu hitnog rješavanja diskriminacije i usklađivanja ustavnih promjena s evropskim standardima.
Schmidt je upozorio i na ozbiljan demografski pad, naročito među mladima, te naglasio važnost zaštite okoliša u kontekstu prirodnih katastrofa. Poručio je da Dejtonski sporazum ostaje temelj BiH, ali da ga treba dalje razvijati, te apelirao na političke lidere da se fokusiraju na 14 prioriteta Evropske komisije i provedbu reformi.
Posebno je istakao pitanje državne imovine kao ključno za angažman međunarodne zajednice. Zaključio je riječima: “Nijedan pojedinac nije iznad zakona”, dodajući da OHR nikada nije trebao biti trajna institucija, već da BiH svoje evropske težnje mora graditi na temeljima Dejtona. Schmidt je naglasio kako su prava svih građana i naroda osjetljiva tema, ali da se reforme moraju provesti kroz dijalog i u skladu s evropskim zakonodavstvom, uz poruku: “Budućnost BiH mora se rješavati zajednički.”
