Saradnja sa susjedima i EU ključ je energetske sigurnosti BiH

Bosna i Hercegovina je zemlja bogata energetskim resursima, posebno ugljem i hidroenergijom, ali se suočava s izazovima političke fragmentacije, zagađenja i potrebe za usklađivanjem s energetskom legislativom Evropske unije kako bi napredovala ka punopravnom članstvu.

Dr. Aliaksandr Novikau, vanredni profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS), koordinira Jean Monnet modul o evropskoj energetskoj sigurnosti (EES). Ovaj značajan projekat ima za cilj prenos znanja o pitanjima evropske energetske sigurnosti različitim grupama u BiH. To je važan korak ka unapređenju razumijevanja složenih energetskih pitanja i pripremi budućih lidera za navigaciju energetskom tranzicijom zemlje. U ovom intervjuu prof. Novikau ističe ključne izazove i prilike te predlaže kako BiH može balansirati između energetske sigurnosti, geopolitičkih pritisaka i zahtjeva za dekarbonizaciju.

SDA

Poskupljenje struje je novi udar na Bošnjake i posljedica podaništva Trojke prema HDZ-u

Šta je energetska sigurnost i kako je BiH pozicionirana u tom pogledu?

- Postoje stotine definicija energetske sigurnosti, ali u osnovi se radi o tome da energija, u različitim oblicima, bude dostupna po prihvatljivoj cijeni. Cijena nije samo novac već uključuje i uticaj na okoliš te političke odnose između zemalja.

Složen proces

Zahvaljujući bogatim prirodnim resursima, prvenstveno uglju i hidroenergiji, BiH ima privilegovan položaj. Zemlja proizvodi gotovo svu svoju električnu energiju, uz minimalan uvoz, te je značajan izvoznik električne energije, što doprinosi blizu milijardu eura godišnje njenoj ekonomiji, čineći energiju ključnom komponentom izvoznog tržišta.

Zašto BiH uvozi električnu energiju ako je samodovoljna?

- Iako je BiH samoodrživa u pogledu električne energije, određeni dio se uvozi iz logističkih razloga. U nekim regijama je jeftinije uvoziti nego transportovati domaću električnu energiju. Međutim, izvoz je značajno veći od uvoza, mit je da BiH zavisi od uvoza električne energije.

Kako stoji BiH u pogledu zavisnosti od drugih energenata?

- Iako je BiH samodovoljna u proizvodnji električne energije, situacija s drugim energentima, poput nafte i prirodnog plina je drugačija. Nafta se koristi za transport, dok se prirodni plin uglavnom koristi za grijanje i industrijske procese. Sav prirodni plin uvozi se iz Rusije, ali čini samo 2-3 posto ukupne potrošnje energije.

Koji su nam najveći izazovi u energetskom sektoru?

- Jedan od najvećih izazova BiH je zagađenje uzrokovano ugljem. Bosna i Hercegovina, iako ima skoro 40 posto električne energije iz obnovljivih izvora, od kojih većinu čini hidroenergija, mora nastaviti smanjivati oslanjanje na ugalj kako bi se uskladila s EU Zelenim planom. Pitanje prelaska na obnovljive izvore energije, poput solarne i vjetroenergije je složeno. Ako bi se tranzicija desila preko noći, bila bi veoma skupa. Cijene električne energije za domaćinstva mogle bi porasti, jer vlada subvencionira proizvodnju iz obnovljivih izvora, a taj trošak pada na krajnje potrošače. Rješenje je postepena tranzicija, uz pažljivo planiranje, posebno zbog rudara koji zavise od ove industrije. Tržište je i dalje fragmentirano, a problemi poput korupcije i političkih podjela usporavaju proces. Uz to, cijeli gradovi, poput Kaknja, zavise od uglja. Ako sutra zatvorite termoelektrane, šta će biti s rudarima? To nije samo finansijski već i moralni problem. EU nudi programe za prekvalifikaciju radnika, ali to je složen proces.

Kako regionalna politika utiče na energetsku sigurnost BiH?

- Bosna i Hercegovina uveliko ovisi o uvozu naftnih derivata i prirodnog plina zbog nedostatka domaće proizvodnje. Međutim, mala obala BiH čini izgradnju vlastitog naftnog ili LNG terminala neizvodljivom. Stoga su saradnja sa susjednim zemljama i učešće u inicijativama EU, poput Energetske zajednice, ključni za nacionalnu energetsku sigurnost.

Da li je Južna interkonekcija ključ za energetsku sigurnost BiH?

- Južna interkonekcija podrazumijeva povezivanje BiH s hrvatskim sistemom za prirodni plin iz LNG terminala na Krku. Ovo smanjuje zavisnost od jednog dobavljača i povećava energetsku sigurnost. LNG nudi fleksibilnost, jer se može uvoziti iz više zemalja, poput SAD-a, Katara ili Alžira. Ipak, to je još plinovod iz Hrvatske, a ne direktan pristup LNG terminalu. Izgradnja infrastrukture za povezivanje s Krkom zahtijeva ulaganja, a politička fragmentacija u BiH otežava donošenje odluka. Ipak, dugoročno, ova interkonekcija bi ojačala energetsku sigurnost BiH.

Koliko je energetski sektor BiH ranjiv na regionalne poremećaje?

- Nedavni incidenti, poput nestanka struje u Crnoj Gori koji je uticao na širu regiju, pokazuju koliko je energetski sektor međusobno povezan.

Ravnoteža

Ako dođe do kvara u jednoj zemlji, to može uticati na druge. Međutim, povezanost s evropskim tržištem je prednost, jer omogućava brzo prebacivanje na alternativne izvore.

Da li je javna percepcija o energetskoj sigurnosti BiH previše pesimistična?

- Javna percepcija o energetskoj sigurnosti BiH često je previše pesimistična, jer zemlja proizvodi i izvozi značajne količine električne energije. Međutim, zabrinutost javnosti djelimično proizlazi iz visokih cijena energije za domaćinstva. Stoga je ključno pronaći ravnotežu između zelene energetske tranzicije, održavanja neprekidnog snabdijevanja energijom, pristupačnih cijena i očuvanja radnih mjesta u energetskom sektoru.

Funded by the European Union/EU