Sapunica o kupovini kumove zgrade se nastavlja: Ko brani državu od Dodikovih pulena?

grand trade zgrada uio/Capital/

Grand trade zgrada/Capital

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pravobranilaštvo BiH je zatražilo od Ministarstva pravde inspekcijski nadzor nad radom Ureda za razmatranje žalbi (URŽ), tvrdeći da je ta institucija počinila niz nezakonitosti u postupku po njihovoj žalbi na kupovinu zgrade Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjaluci, otkriva Capital.

Za kupovinu zgrade UIO u julu je kao najbolji ponuđač izabrana kompanija Grand Trade Mileta Radišića, povezana sa Miloradom Dodikom kumovskim vezama, i to po cijeni od 99 miliona maraka, o čemu je Capital pisao u više navrata.

Tender je bio podijeljen na dva lota i to za kupovinu postojećeg objekta za smještaj zaposlenih i prateće opreme za glavnu kancelariju UIO po cijeni od 66,6 miliona maraka, dok je drugim lotom planirana kupovina prostora za Regionalni centar Banjaluka po cijeni od 32 miliona KM.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Međutim, iako je izabran kao najpovoljniji, sa Grand tradeom još nije potpisan ugovor jer je Pravobranilaštvo BiH uložilo žalbu, a zatim i zatražilo inspekcijski nadzor nezadovoljno radom URŽ-a.

Dvostruko odlučivanje

Kako se navodi u inicijativi Pravobranilaštva za vršenje inspekcijskog nadzora i preduzimanju upravnih mjera, u koju je portal Capital imao uvid, Ured za razmatranje žalbi je svojim postupcima izazvao pravnu nesigurnost i prekršio osnovna načela postupka javnih nabavki.

Pravobranilaštvo je navelo niz nepravilnosti u radu URŽ-a među kojim su izdvojili povredu nadležnosti, načela pravne sigurnosti i ekonomičnosti, zabrane dvostrukog odlučivanja o istoj stvari, kao i pravo na djelotvoran pravni lijek čime je, kako su naveli, derogirana logika postupka i stvoren pravni vakuum.

Ističe se da je UIO odbacila žalbu Pravobranilaštva 19. avgusta 2025. godine  na izbor najboljeg ponuđača, a da je URŽ, umjesto da donese odluku u postupku, što je bila njena dužnost, 11. septembra 2025. godine ponovo vratila dokumentaciju UIO kao prvostepenom organu za žalbe, čime je prekršila zakon i unijela konfuziju dvostrukog odlučivanja.

Ured je povrijedio načela pravne sigurnosti, navodi Pravobranilaštvo, pa sada ima dva različita postupanja u istoj stvari.

URŽ je morao po službenoj dužnosti istražiti navode koje je iznijelo Pravobranilaštvo, bez obzira da li je njihov prigovor osnovan ili ne, ali to nije učinio.

Pravobranilaštvo se u svojoj u žalbi UIO proziva na greške u tenderskim dokumentima, uključujući pogrešno navođenje članova ranijeg Zakona o javnim nabavkama (čl. 45 i 52) a ne trenutno važećeg, zatim nepravilne izjave ponuđača, loše definisan sukob interesa i neusklađenost s izmjenama zakona i EU direktivama.

- Ugovorno tijelo je tražilo ovjerene izjave prema zastarjelim članovima zakona, što Pravobranilaštvo smatra pravnom greškom. Prilikom odlučivanja o žalbi, UIO zanemaruje zakonski status Pravobranilaštva BiH kao ovlaštenog tijela za zastupanje javnog intersa, navodi se u žalbi.

Napominje se da nisu jasno definisane procedure sukoba interesa i angažovanja stručnih osoba izvan komisije, i dva odvojena nacrta ugovora za dvije zgrade, što izaziva sumnju u transparentnost postupka.

Također, Pravobranilaštvo tvrdi da nije blagovremeno obaviješteno o odluci o kupovini zgrade, pa ni o raspisivanju javnog poziva, jer im je odluka o najboljem ponuđaču koja je donesena 24. jula dostavljena tek 30. jula, a objavu na sajtu UIO ne smatraju zvaničnim dokumentom.

- Rok počinje teći tek od trenutka kada je odluka dostavljena, što čini žalbu od 5. avgusta 2025. pravovremenom, tvrde u Pravobranilaštvu.

Od Ureda za razmatranje žalbi traže da se zaključak o odbacivanju njihove žalbe UIO ukine, da se zatraži kompletna dokumentacija u ovom predmetu, te da se onda donese odluka po žalbi.

Naplata takse

- Trebalo je ili odbaciti žalbu kao neurednu ili odlučiti meritorno, a ne vraćati spis UIO što uopšte nije predviđeno zakonom, navode u Pravobranilaštvu BiH.

Inače, UIO je u prvom stepenu odbila žalbu Pravobranilaštva na kupovinu zgrade od Radišića, tvrdeći, između ostalog, da nije dostavljen dokaz o uplati naknade za pokretanje ovog postupka i da Pravobranilaštvo stoga nema aktivnu legitimaciju. Dodali su da su i prekršeni rokovi za njeno podnošenje. I u ovaj dokument Capital je imao uvid.

Na ovo je Pravobranilaštvo istaklo da oni nemaju obavezu naknade i da bi bilo apsurdno da država sama sebi naplaćuje taksu.

- Apsurdno je da se BiH nalaže plaćanje naknade za pokretanje žalbenog postupka, jer ona ne nastupa kao privredni subjekt, već kao institucionalni zaštitnik imovine i javnog interesa. UIO je pogrešno kvalifikovala pravni status podnosioca žalbe, zanemarujući Zakon o javnim nabavkama BiH koji ne propisuje obavezu plaćanja naknade, navodi se u ovom dokumentu.

Osim toga, napominju, ugovorno tijelo provjerava uplatu naknade prije prosljeđivanja žalbe URŽ na šta se oni ne pozivaju, ali je primjenjuju retroaktivno, nakon što je žalba već proslijeđena, a UIO donio zaključak o odbacivanju žalbe.

- Time se derogira logika postupka i stvara pravni vakuum, navode u Pravobranilaštvu BiH.

Na odluku UIO da prihvati ponudu firme Grand trade za kupovinu objekta Pravobranilaštvo je i pred Sudom BiH pokrenulo tužbu, ali je ona odbačena kao preuranjena.

U slučaju da Ured za žalbe i Sud BiH odluče u korist UIO i Grand trade, najavljeno je da će Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije predložiti Predstavničkom domu da usvoji zaključak kojim obavezuje Pravobranilaštvo BiH da ne da pravnu saglasnost na ugovor o kupovini.

Podsjećamo Vijeće ministara BiH nije ispoštovalo odluku Parlamenta da se obustavi kupovina ove zgrade.