Sankcije prijete i bankama: Obveznice i trezorski zapisi postaju sve rizičnija "roba"

Najava sankcija bankama u Republici Srpskoj koje budu sarađivale sa fizičkim licima i firmama na američkoj crnoj listi zabrinula je bankare koji ne znaju kako da postupaju u ovom trenutku. Banke imaju značajne transakcije sa državom, a pored toga ne mogu tek tako ugasiti račun bilo kojem fizičkom licu. Ali, tu nije kraj problema za bankarski sektor. Banke su sada, naime, pod budnim okom i zbog investiranja u obveznice i trezorske zapise RS-a.

Rizična roba

Ekonomista Igor Gavran kaže za Oslobođenje da bi banke mogle da obustave kupovinu obveznica i trezorskih zapisa koje emituje Vlada Republike Srpske, odnosno Ministarstvo finansija. To, dodaje on, ne bi bio direktan rezultat sankcija koje su uvedene protiv političkog vrha Srpske, ali bi crna lista itekako uticala na tu odluku banaka.

- Ne postoje sankcije protiv Republike Srpske, nego samo protiv pojedinaca. Implementacija sankcija ide neočekivano uspješno. Nije mi jasno zašto naše banke tako striktno primjenjuju propise strane države, ali se to dešava na terenu i ne bih se iznenadio kada bi banke odustale od kupovine obveznica i trezorskih zapisa u budućnosti, istakao je Gavran.

On dodaje da obveznice i trezorski zapisi postaju za banke sve rizičnija “roba” i to upravo zbog sankcija. Banke bi upravo zbog toga, dodaje on, mogle da odustanu od kupovine vrijednosnih papira.

- Svako se pita kada će sankcije stati i da li će uopšte stati. Vjerovatno se i banke pitaju kuda idu sankcije i ko je sljedeći na spisku. Sankcije mogu da dovedu do bankrota i onda se može desiti da Srpska ne može da isplati ono što je dužna. Banke ne žele da rizikuju. Zato će vlast emitovati obveznice i zapise pod sve nepovoljnijim uslovima, kazao je Gavran.

Podsjećamo, na crnoj listi SAD-a nalazi se kompletan vrh Republike Srpske. Pored predsjednika Srpske Milorada Dodika, koji je pod sankcijama SAD-a od januara 2017. godine, na crnoj listi su i premijer Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te potpredsjednik Vlade i ministri Miloš Bukejlović i Alen Šeranić. Najave SAD-a da će sankcije uvesti i bankama, Dodik je ocijenio kao demonstraciju sile, istakavši da će oni ići do kraja, a da će on primati platu preko pošte.

Na upozorenja SAD-a da bi se na američkoj crnoj listi mogle naći banke iz BiH koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama, prije dva dana je reagovao premijer Višković, koji je rekao da se pritisci na domaće banke nastavljaju, ali da će Republika Srpska to preživjeti.

Važne su kamate

Ekonomista Zoran Pavlović kaže za Oslobođenje da sankcije neće uticati na emitovanje obveznica i trezorskih zapisa. On smatra da je ekonomija egzaktna nauka i da tu nema mjesta za političke spekulacije. Sankcije političarima, tvrdi Pavlović, neće značajnije uticati na ponašanje banaka.

- Ako neko nudi šest odsto kamate, a vi plaćate manje od tri, onda ste uvijek u dobroj poziciji da zaradite na transakciji. Tako će banke računati, jer ekonomija nije politika. Sankcije se ne odnose na entitet, niti će ikada biti provedene na taj način. Sankcije se odnose na određena fizička i pravna lica. Nema razloga da banke ne kupuju obveznice i trezorske zapise. Situacija je takva da oba entiteta redovno izmiruju obaveze na račun nekih drugih troškova. Postavlja se pitanje do kada će to moći tako da funkcioniše, istakao je Pavlović za naš list.