Sadik Ahmetović: Vujanović je Izetbegoviću nudio zatamnjene dokumente iz Haga

Rezolucija o Srebrenici bi se 2. maja trebala naći pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija. Cilj joj je proglasiti 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, o kome svjedoči više presuda Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije i presuda Međunarodnog suda pravde, i na taj način odati počast žrtvama, ali i podsjetiti države na obavezu da učine sve kako bi se genocid spriječio i počinitelji kaznili.

O Srebrenici, Rezoluciji ali i reviziji o presudi u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović govorio je bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

Zagrljaj Srbije i RS-a

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je doputovao na Mostarski sajam i novinare zasuo svojim interpretacijama haških presuda. Ana Brnabić, predsjednica Narodne skupštine Srbije, na prošlosedmičnom mitingu "Srpska te zove" izjavila je da je Vučić uspio animirati natpolovičnu većinu u Generalnoj skupštini UN kako bi rezolucija o Srebrenici bila oborena.

Rezolucija je trn u oku. Revizija je trn u oku.

- Mi smo u četvrtak sve vidjeli u Banjoj Luci, nema više ništa da se kaže. Vidjeli smo to u Narodnoj skupštini kada je 95 posto poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odnosno svi poslanici stranaka koje imaju sjedište u Banjoj Luci, negirali genocid. I imali smo po prvi put snažan iskorak Narodne skupštine RS kada je u pitanju vandejotonsko i vanustavno djelovanje donošenjem Prijedloga izbornog zakona RS-a. Na mitingu smo vidjeli jedan zagrljaj Srbije i Republike Srpske kada je u pitanju negiranje genocida. Mislim da ovaj rat koji vodi Milorad Dodik sa NATO savezom i OHR-om, treba pustiti, poručio je Ahmetović.

Prva pojedinačna presuda o genocidu je donesena u Njemačkoj, slijedile su one u Haškom tribunalu, da bi nakon toga i Međunarodni sud pravde u Haguu donio čuvenu odluku u kojoj vrlo jasno piše da je Srbija morala učiniti više da spriječi genocid.

- Međunarodni sud pravde u Hagu je jasan. Puno puta Bošnjaci puno očekuju i ponekad misle da neko treba napisati ono što mi u određenom trenutku mislimo, ali radilo se o dokazima koje je država BiH imala i na bazi tih dokaza je donesena takva odluka. Mislim da mi nismo iscrpili sve pravne mogućnosti kada je u pitanju i prva presuda. Mogli smo kao država formirati različite grupe, timove, eksperte itd. i da vidimo šta ona može polučiti kada su u pitanju žrtve genocida, sama situacija i položaj Srebrenice u okviru BiH. Mi smo poslije toga zanijemili. Žalili smo se da ta odluka suda nije dobra, kaže Ahmetović.

Imamo i onaj drugi proces nakon deset godina, a to je problem revizije presude. To se pretvorilo u mučnu situaciju.

- Nisam bio ni na koji način uključen u priču oko revizije presude iako smatram da sam imao neke elemente da učestvujem. Zbog onoga što sam radio u tom trenutku, obzirom da sam osam godina i u to vrijeme bio predsjedavajući Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Potočari, bio sam Srebreničanin koji je preživio genocid i jedini Bošnjak u Parlamentu Bosne i Hercegovine koji je žrtva genocida. Zbog nekih inata, mržnje, ne znam zbog čega, tadašnjeg člana predsjedništva (Bakira) Izetbegovića, nisam nikada pozvan na bilo koju konsultaciju ili sastanak. Imao sam i drugu ulogu jer bio sam i ministar sigurnosti, a čak nisam pozvan u Vijećnicu, evo nije bilo nekakvih kriterija da mene tamo pozovu. Skoro svi Bošnjaci - poslanici državnog parlamenta su pozvani, ističe Ahmetović.

On podsjeća da je u knjizi koju je objavio Sakib Softić napisao da on je bivši agent BiH pred Međunarodnim sudom pravde.

- Na zahtjev udruženja žrtava genocida, Međunarodni sud pravde u Hagu odgovorio je da Sakib Softić više nema aktivnu legitimaciju. Tu istinu znaju i udruženja i mislim da tu istinu zna i naš tadašnji agent u Haškom tribunalu Amir Ahmić. Mislim da ta skandalozna priča o reviziji presude ide na dušu Bakiru Izetbegoviću, obzirom da se radi o veoma senzibilnoj grupi ljudi i na takav amaterski način sa puno grešaka napraviti jednu takvu propast i sramotu kad je u pitanju revizija presude, poručuje Ahmetović.

Prema informacijma koje on posjeduje, u ekspertnom timu za reviziju je bilo 20 ljudi koji su radili na tome i oni su na samom kraju pojedinačno glasali da li ima novih dokaza.

- Svaki od njih pojedinačno je kazao da nema novih dokaza. Paralelno s tim, a oni ne znajući za to, angažovan je američki advokat koji je radio dokument za reviziju, on je tada govorio o mozaiku koji će napraviti i takav dokument predati Međunarodnom sudu pravde. Znamo kako je to završilo, ali bilo bi dobro da se konačno prezentira ono što je napisano. To je neka zatvorena, tajna knjiga - zašto je ona i dan danas tajna? Bilo bi logično da to bude sada već javni dokument. Ali, evo, ako neće da ide šire, da to suzimo, da bar porodice žrtava genocida znaju na koji način su slagane i izmanipulisane, apeluje Ahmetović.

Bilo je dokaza

Potom je Ahmetović iznio informaciju koju, kako kaže, niko ne zna.

- Bilo je elemenata da dođemo kao država do novih dokaza koji bi bili sastavni dio zahtjeva za reviziju presude. Znam sigurno da je šef jedne veoma važne nevladine organizacije ovdje u Sarajevu preko Novaka Kilibarde obezbijedio sastanak sa tadašnjim crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem. Razgovarano je o zahtjevu za reviziju presude i Vujanović je rekao "neka me nazove Bakir Izetbegović. U interesu Crne Gore je da se ne stidi kada pogleda Bošnjacima u oči za sve ono što se događalo Bošnjacima od strane Savezne Republike Jugoslavije u kojoj je participirala i Crna Gora". Kazao je da su oni izgladili odnose sa Momirom Bulatovićem i da je Bulatović donio sve zapisnike sa Savjeta za nacionalnu sigurnost Srbije. Iste one zapisnike koje je Carla Del Ponte zacrnila, kada ih je dobila od tadašnjeg ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića. Procjena je bila da je to bio u tom trenutku novi dokaz, što bi bilo jako važno da Međunarodni sud pravde uđe u meritum zahtjeva za reviziju. Kontakt osoba predsjednika ove nevladne organizacije, je bio tadašnji generalni sekretar SDA Amir Zukić. On je odmah nakon sastanka nazvao Bakira Izetbegovića i to mu saopštio, i kazao mu da on treba nazvati Filipa Vujanovića koji je spreman pomoći da BiH izađe sa obrazom i sa novim dokazom u ovom zahtjevu za reviziju presude. Zukićem mi je kazao da je par puta to tražio. Na pitanje da li je Izetbegović nazvao Vujanovića, on mi je vrlo ljutito rekao da to nije njegov posao i da se ne treba više on baviti time, ispričao je Ahmetović.

Nakon toga, Amir Zukić je završio u pritvoru, a zahtjev za reviziju presude je propao.

Ahmetović je kazao i da bi zbog svega što je ispričao, mogao imati problema, kako on tako i njegova porodica, ali je podsjetio da su teže stvari preživjeli oni koji danas leže u Potočarima.

Kompletnu epizodu podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović možete pogledati OVDJE.

Sve naše podcaste gledajte na www.podcastoslobodjenje.ba.