Rufikop ostavio Prijedorčane bez vode: Rudnik Bukova Kosa ugrožava mještane
Bukova Kosa iz zraka
Rudnik uglja Bukova Kosa i njegov kop za eksploataciju lignita, smješten u istoimenom selu kod Prijedora, ponovo izaziva kontroverze. Stanovnici sela Bukova Kosa, Veliko Palančište i Jelovac žale se na nepodnošljiv smrad i gušenje zbog visokog udjela sumpora u uglju koji često tinja na otvorenom. Gomile rudničkog otpada, brda i platoi jalovine, obrušavaju se na okolne njive ugrožavajući privatnu imovinu. Zrak je često opisan kao toksičan, što direktno ugrožava zdravlje mještana. Gubitak pitke vode je konstantan, iskopavanja su dovela do presušivanja lokalnih izvora i bunara, ostavljajući desetine porodica bez pristupa pitkoj vodi.
Strah od tužbi
Posljednjih dana mještani primjećuju katastrofalna zamućenja koja ističu iz česmi u njihovim kućama.
- Bukova Kosa mjesto je na kojem se već dvije godine provodi dehumanizacija stanovništva, voda izgleda ovako, napisao je mještanin Miroslav Stakić, objavljujući na društvenim mrežama video iz svoje kuhinje.
Eksploataciju na Bukovoj Kosi vrši firma Drvo-export u vlasništvu Srđana Klječanina Rufija koja, prema podacima regionalnog privrednog registra LRX BIS, ostvaruje prihode od gotovo 54 miliona maraka. Ali, uprkos ogromnom profitu, ova firma ne pokazuje društveno odgovorno poslovanje, izazivajući sve veće i veće ogorčenje mještana.
- Jedna od mnogih blagodati Rufikopa. Hvala onima koji nose zasluge za ovo zlo, navodi mještanka Bojana Knežević, pokazujući fotografiju sa prizorom ugroženosti lokalnih vodotoka.
Zagađenja od rudnika mještani trpe godinama
Iako se formalno ne vodi kao njen vlasnik, u javnosti se poslovi firme Drvo-export povezuju sa Srđanom Klječaninom, članom Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika i odbornika te stranke u Opštini Teslić. Zbog toga mještani direktno prozivaju Rufija u svojoj bespomoćnosti da se bore protiv sprege političara i njihovih industrijskih lobista.
- Mještani ostaju bez vode, a kompaniju ne mogu ni kontaktirati. Po pitanju pravnih akcija Centra za životnu sredinu, mogu vam reći da smo podnijeli drugu tužbu protiv izdavanja ekološke dozvole i sad čekamo da vidimo kakav će biti odgovor Suda. Mi prigovaramo da je investitor trebao imati plan rekultivacije i plan spašavanja od velikih nesreća, što smo kroz postupak dokazali - da je ugalj jako zapaljiv, te da je bilo sličnih problema prošle godine kad je došlo do zapaljenja koja su se osjetila u Prijedoru, pa čak i dalje, kazao nam je Ratko Pilipović iz pomenutog centra.
Iako čine sjajan posao u pravnoj borbi za mještane ne samo Prijedora i Bukove Kose nego i na drugim sličnim ugroženim područjima, iz ove organizacije smatraju da građani nisu najbolje upućeni u svoja prava. Naime, svaki građanin koji je ugrožen na sličan način ima potpuno pravo da tuži investitora. Iako bi više tužbi od samih mještana imalo veću težinu, zbog naučene pasivnosti i neupućenosti, a možda i zbog osiromašenosti i strahovanja od sudskih troškova, sami građani rijetko se odlučuju na ovaj korak.
Voda iz česme je neupotrebljiva
U međuvremenu, sve više i više vodotoka biva zagađeno industrijskim zahvatima koji se u našem podneblju svode na bezobrazne i legalno upitne poduhvate koje ohrabruje korumpirana politika zbog svojih sitnošićardžijskih interesa.
Istraga nema
- Voda je trenutno najugroženiji resurs u Bosni i Hercegovini, od onih najmanjih gdje se uništavaju prirodna staništa i biodiverzitet, kroz mini hidroelektrane, pa kroz rudnike kroz koje teku određene rijeke i potoci. Takav primjer imamo i u Mednoj kod Mrkonjić-Grada, gdje se ugrožava rijeka Sana, zagađenjem njene pritoke, rječice Medljanke. Tu smo, također, podnijeli krivičnu prijavu zbog zagađenja sredine, gdje nam je odgovoreno da se neće provoditi istraga, pa smo uložili žalbu. Također, imamo zagađenja potoka koji utiču u Bistricu, zatim vađenje šljunka pod krinkom uređenja korita, jednostavno nema radnje koja ne utiče na površinsku i podzemnu vodu. Poduzimaju se i brojna nova geološka istraživanja, te će samo biti više iskošavanja ruda i minerala, a ni ovo što je aktualno ne stiže se zaštititi, ispričao nam je Pilipović.
