Rufi uz narod k'o i Dodik: Podržava zatvaranje svog rudnika - "čim mu narod vrati 8 miliona KM"
Predstavnik kompanije Drvo-export i nezvanični šef teslićkog SNSD-a Srđan Klječanin Rufi podržao je zatvaranje sopstvenog rudnika na kopu Bukova kosa u selu Veliko Palančište kod Prijedora i to nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao da se tamo treba zabraniti eksploatacija uglja.
Klječanin, koji već godinu eksploatiše ugalj na ovom i na lokalitetu Bistrica bez ekološke dozvole i sa naknadno izdatim koncesijama, rekao je da će i on, poput Dodika, stati na stranu naroda, ali za osam miliona maraka.
Zasićeno tržište
- Provjerićemo da li ima zagađenja i to je po meni sasvim uredu. Narod se pobunio zbog neprijatnih mirisa uglja. Mi nismo izvozili ugalj tri mjeseca i napravili su se veliki depoi koji se samozapaljuju i dime. Bilo je zasićeno tržište, pa su se zalihe nagomilale. Mi smo saglasni da se sve obustavi i da se pregleda. Ta deponija mora da se skloni i ugalj odveze, a to će biti veoma brzo, kazao je Klječanin.
On očekuje da mu se u slučaju zatvaranja rudnika vrate ogromna sredstva koja je uložio. I on će, poput Rašida Serdarova, dobiti novac građana Republike Srpske i to nakon što mu je Vlada RS-a dozvolila da kopa ugalj i da ga izvozi.
- Firmi uopšte nije toliko stalo da radi na ovom kopu, ali su u njega uložena ogromna sredstva. Uloženo je osam, devet miliona maraka. Neka vrate novac prvo ti mještani koji su dobili pare za svoje zemljište, pa ćemo raskinuti ugovor. Kupili smo mnogo više zemlje nego što je potrebno i uložili milione u ovaj rudnik, rekao je Klječanin.
Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kaže da je Dodika lično upoznao sa problemima na ovom kopu i protestima građana, te da su se dogovorili da će inspekcija izaći na teren i obaviti kontrolu.
- Predsjednik je rekao da će sve privremeno stopirati dok se ne utvrde sve okolnosti. Ugalj se ranije odmah nakon iskopavanja izvozio u Srbiju, a sad je to stalo i lageruje se. Kontaktirao sam ga odmah kada su počeli problemi i obećao mi je da će doći kada se vrati iz Rusije. Nama su se u međuvremenu desile i poplave, pa smo o više tema razgovarali, istakao je Javor.
On dodaje da je Gradska uprava Prijedora tražila informaciju iz Ministarstva energetike i rudarstva RS-a i to zato što “pojedini ljudi koji dolaze na proteste kažu da nisu ispoštovane sve zakonske procedure i saglasnosti koje su potrebne”.
- Prvo i osnovno - ekološku dozvolu. Tražili smo hitan sastanak sa predstavnicima Ministarstva i čekamo da nas pozovu. Ja sam i ranije skretao pažnju na ako već idu u to, u eksploataciju, to da se barem ispoštuju sve zakonske procedure. Da nemamo neke probleme, nešto se radi, a nije ispoštovan zakon, kaže Javor.
Centar za životnu sredinu iz Banje Luke podnio je u avgustu prošle godine tužbu protiv odluke Vlade Republike Srpske kojom se pokreće postupak dodjele koncesije za eksploataciju uglja na Bukovoj kosi.
- Na teritoriji Prijedora uopšte nije moguće dodjeljivanje koncesije za eksploataciju uglja, jer su predviđene samo koncesije za željeznu rudu, kamen, glinu i malomineralnu vodu. Zbog toga ne postoji pravno uporište za pokretanje postupka dodjele ove koncesije. Kako je Narodna skupština ta koja usvaja ovaj akt, Vlada RS-a ne može samostalno da dopunjava ili interpretira ovu javnu politiku, pogotovo kada su u pitanju postupanja po samoinicijativnim ponudama, istakao je pravnik u Centru za životnu sredinu Ratko Pilipović.
Poslanik PDP-a u parlamentu Republike Srpske Tanja Vukomanović ironično kaže kako je sreća da se rudnik na Bukovoj kosi pojavio juče, pa su svi iznenađeni onim što se tamo dešava.
- Sreća pa nadležni od početka vode računa o građanima. Sreća pa su odbornici bili uz Prijedorčane. Sreća pa se firma koja kopa ne dovodi u vezu sa odbornikom SNSD-a iz Teslića. Sreća pa Ministarstvo nije peglalo papire i davalo dozvole i koncesije poslije početka kopanja. Sreća pa predsjednik ništa od toga nije znao, pa je zaustavio kopanje čim je saznao, rekla je Vukomanović.
Ona pita šta je sa institucijama i da li se sve opet svelo na to da predsjednik Republike Srpske mora da obećava, a da mi moramo da vjerujemo u ta obećanja. Ona podsjeća da ljudi toga kraja udišu sumporna isparenja i dim od sagorijevanja uglja koji se samozapaljuje dok im zagađena voda ulazi u njive.
- Ljudi danas protestuju i, između ostalog, traže pitku vodu. Ovu vodu nije uništila priroda, suše niti bilo šta slično, već ljudski faktor i korupcija koja polako ali sigurno guši sve više ljudi u ovoj zemlji. A institucije? Koje institucije? Ministarstvo? Inspektorat? Struka? Gdje su oni, pita Vukomanović.
Protest protiv rudarenja litijuma na Majevici
Građani Majevice i Semberije protive se mogućem otvaranju rudnika litijuma u blizini podmajevičke opštine Lopare. Nadležnim institucijama Republike Srpske iz Majevice upućena je inicijativa da se to područje proglasi parkom prirode i tako se zaštite prirodno bogatstvo, šume, rijeke i zemljiše, ali i obezbijedi ostanak stanovništva.
Načelnik Lopara Rado Savić smatra da bi potencijalno otvaranje rudnika litijuma na Majevici definitivno ugrozilo život, jer je otvaranje planirano, kako kaže, neposredno u blizini naselja Lopare.
- Tehnologija koja bi se koristila je do kraja nepoznata, ali je jasno da se koristi sumporna kiselina koja može da nanese ozbiljnu štetu životnoj sredini. Tu su i vodotoci rijeke Janje i rijeke Gnjice, gdje bi sa mogućim ispuštenim toksičnim materijalom bila narušena priroda ne samo na Majevici već i u Semberiji i u Posavini. I na kraju, ovakvog rudnika nema nigdje u Evropi, pojašnjava Savić.
Bez ispaljenog metka
Na regionalnom javnom skupu za odbranu Majevice govorio je i glumac Aleksandar Stojković, koji je rekao da je otvaranje rudnika litijuma pitanje opstanka Majevice.
Glumac Stojković na protestima protiv rudarenja na Majevici
- Ista stvar se dešava i na Kozari i na Grmeču. Gole sječe, devastacija prirode, protjerivanje ljudi. To nije razvoj. To je tihi rat bez ispaljenog metka. Ako nas ne slušaju institucije, ostaje nam da se čujemo međusobno. Da se ujedinimo i stanemo na bedeme Majevice. Jer, ako dođu strani investitori i otvore rudnike, mi ćemo svi završiti kao jeftina radna snaga – stranci u sopstvenoj zemlji, zaključio je Stojković.
