Rudari Mramora žele što prije čelo iz Zenice: Umjesto sadašnjih 500, iskopavali bi do 1.800 tona uglja

Jami Mramor i Rudniku Kreka u Tuzli puno bi značilo kada bi dobili široko mehanizovano čelo. I sa aspekta sigurnosti za rudare, ali i proizvodnje koja bi donijela veću zaradu ovom rudniku u sastavu Koncerna JP Elektroprivreda BiH.

Humaniji uslovi

- Čelo u jami Raspotočje Rudnika mrkog uglja Zenica po svim parametrima odgovara jami Mramor. Umjesto sadašnjih 500 do 600 tona dnevno u otkopima, koje se dobijaju radom u nehumanim uslovima, sa širokim čelom u budućnosti bismo imali dnevnu proizvodnju između 1.500 i 1.800 tona, koja bi se odvijala u daleko humanijim uslovima rada. Imali bismo ugalj ekstra kvalitete i stabilnu proizvodnju narednih godina, kaže za naš list Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata Rudnika Kreka Tuzla.

Dodaje kako su u Tuzli imali široko čelo u pomenutoj jami, ali su ga uništile godine, pa im rad sa čelom nije nepoznat i imaju obučene ljude.

- Mramoru treba čelo, Kreka ima pare za nabavku tog čela predviđene na poziciji za investiranje. Po mom uvjerenju, sindikalca koji završava svoj rad sa krajem mjeseca, a radio sam u proizvodnji (odlazi u penziju zaključno sa 30. augustom, op. a), s obzirom na to kako se sporo donose odluke i vrše aktivnosti svih čimbenika unutar kako Elektroprivrede tako i uprava dva rudnika, sumnjam da će se realizovati vađenje širokog čela iz Raspotočja i prodaja Kreki za jamu Mramor, kaže Tokić.

Ističe kako bi se kao preduslovi za realizaciju ovog poduhvata prvo trebale donijeti odluke o vađenju čela, o tome ko bi to radio, da li imaju kapacitet zenički rudari da to rade i hoće li da to rade.

- Druga stvar je ima li kapacitet JP Elektroprivreda BiH da kao vlasnik kapitala dovede treća lica da izvade to čelo? Ako neće rudari iz Zenice, da li bi rudari Mramora iz Kreke mogli izvaditi to čelo? Sve je to sporo, vrijeme curi. Da bi se čelo dovelo u poziciju da se može vaditi, treba pokrenuti proces proizvodnje da bismo ga mi doveli u poziciju gdje treba. A za to je potreban određeni period, mjesec, dva, tri... Mora se staviti van snage odluka o zatvaranju Rudnika da bi se u ovo išlo. To je komplikovano, a nikakve odluke još nema, naglašava Tokić.

Tokić: Odluke se ne donose, vrijeme ide/Muhamed Tunović

Rudnik Kreka ima oko 1.700 uposlenih, od čega je u jami Mramor 420 ljudi. Kad su ušli u Koncern 2009. godine, imali su 4.014 radnika. Prema Tokićevim riječima, dnevna proizvodnja uglja u Kreki je između 3.800 i 4.000 tona.

- Naša kalorija lignita u Mramoru je od 12 do 14 hiljada kilodžula, što je gotovo na ivici mrkog uglja. Imamo jedan od najkvalitetnijih lignita što se kopaju u Koncernu, napominje Tokić.

Na minimalcu

RMU Zenica koji radi od 1880. godine nalazi se pred gašenjem. Oko 600 radnika bi trebalo biti zbrinuto u narednom periodu. Početkom marta prekinuta je proizvodnja u jami Raspotočje, a proizvodnja u pogonu Stara jama prekinuta u maju prošle godine. Trenutno je na obaveznim inspekcijskim poslovima u te dvije jame radno angažovano oko 200 radnika, a preostalih 400 je na privremenom prekidu rada do konačnog rješenja njihovog statusa i primaju samo naknadu u iznosu minimalnog ličnog dohotka u FBiH.

Jedan od ključnih aspekata sigurnosti u rudnicima je opremljenost rudara odgovarajućom zaštitnom opremom. Kada bi svi pogoni sa jamskom eksploatacijom bili opremljeni mehanizovanim čelima, sigurnost rudara bi se značajno povećala, a donijela bi zasigurno i veću produktivnost i bolje finansijsko poslovanje rudnika.