RS priprema izradu socijalne karte, Višković tvrdi: Ne mora značiti da je onaj sa najnižom penzijom ugrožen

U Republici Srpskoj živi oko 67.000 socijalno ugroženih stanovnika. Ovo je jedan od najvažnijih zaključaka koji su objavljeni juče prilikom predstavljanja pripremnih radova za izradu socijalne karte Srpske. Ipak, premijer Radovan Višković smatra da je taj broj drastično manji i da će to dokazati upravo socijalna karta kada bude urađena.

Jednak pristup

- Imali smo 67.000 energetski siromašnih, a tu je uvršteno i 35.000 penzionera sa najnižim penzijama. Ali, neki od njih imaju primanja iz inostranstva ili privatnu radnju. Socijalna karta nije samo popis socijalno ugroženih. Treba imati na umu da su to davanja iz budžeta i da ona moraju biti dostupna svima pod jednakim uslovima, kazao je Višković.

On je dodao da je u ovom trenutku gotova baza socijalne karte, a to je prvi korak u njenoj izradi. Višković je najavio da će institucije Srpske preko matičnog broja znati o kojem se korisniku radi. Niko, tvrdi Višković, ne može imati više primanja po raznim osnovama.

- Ne mora da znači da je onaj sa najnižom penzijom u stanju socijalne potrebe. To se ne može za nekoga reći, jer postoje ljudi koji imaju takvu penziju, ali imaju neku drugu vrstu primanja. Nadam se da ćemo već od danas preko trijaže znati kako i kome da pomognemo. Naša ustavna obaveza je da učinimo jednak pristup sredstvima svim građanima, istakao je Višković.

On je naglasio da će novi registar pomoći da se generišu sva socijalna davanja. U prvoj fazi je identifikovano 13 institucija i 29 novčanih davanja, a u drugoj će biti više od 30 davanja i još šest institucija. Premijer je poručio da je sve do sada urađeno uz minimalne troškove.

- I budžet Srpske će dati doprinos u ovom polju. Javili su mi se mnogi i licitirali da će za ovo trebati neki milioni. Da smo tako uradili, pitanje je šta bi bilo. Cilj je da napravimo bazu ljudi kojima idu davanja i da svi oni koji su zainteresovani uvijek mogu da vide šta ko prima i po kojem osnovu. Vlada treba da to analizira, pa da vidi koja prava treba da proširi, da obnovi, da usvoji nova, ali i da ukine ona koja nisu potrebna, dodao je Višković.

Direktor Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije Republike Srpske Dražen Višnjić rekao je da socijalna karta pomaže u oblikovanju socijalnih politika i definisanju mjera zaštite. Cilj je, kazao je Višnjić, omogućiti svim građanima uvid u prava koja su im na raspolaganju, te omogućiti pristup bazi podataka.

Profesor socijalne politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Ljubo Lepir kazao je da ga kašnjenje u izradi socijalne karte ne iznenađuje. Kaže da ga je više iznenadilo sa kakvom lakoćom je najavljena njena izrada.

Sve ispočetka

- Dat je kratak rok od šest mjeseci da se ona izradi. U tom trenutku sam očekivao da će Vlada, tačnije Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, iskoristiti sve ono što je u periodu 2012-2015. godine urađeno o ovom pitanju, a urađeno je gotovo sve. Međutim, koliko smo vidjeli, Vlada se odlučila da ponovo radi posao koji je već jednom doveden gotovo do kraja. Izrada socijalne karte nije samo izrada softvera koji će povezati baze podataka korisnika socijalnih naknada iz različitih sistema, već taj posao obuhvata daleko širi angažman koji treba da sadrži izradu novog modela ciljanja gotovinskih naknada, uvođenje socijalnog minimuma, izradu kataloga potreba socijalno ugroženih kategorija stanovništva, nabrojao je Lepir.