RS pred pravnom provalijom: Zašto Dodik ulaže apelaciju ako kaže da neće poštovati odluke Ustavnog suda?

Dodik i Minić: Ni predsjednik, ni mandatar
Ako predsjednik nema mandat za imenovanje mandatara, onda će Savo Minić biti nelegalni premijer. A ako Minić bude nelegalni premijer, onda će i Vlada Republike Srpske koju formira takođe biti bez legitimiteta. U ove se dvije rečenice može sažeti “pravna perspektiva” formiranja novog saziva Vlade Republike Srpske.
Zabrana djelovanja
Mandatara može da imenuje samo predsjednik Republike Srpske. Centralna izborna komisija BiH je Miloradu Dodiku oduzela mandat, ali on to ne priznaje. Predsjednik RS-a, sa druge strane, ovlašćenja može prenijeti na jednog od dvojice potpredsjednika, ali Dodik to nije učinio prije nego što mu je CIK oduzeo mandat.
Advokat Aleksandar Jokić kaže za Oslobođenje da u Ustavu Republike Srpske nije predviđena situacija koju trenutno imamo na terenu. On dodaje da ne postoji opcija imenovanja vršioca dužnosti predsjednika RS-a i veliko je pitanje da li Dodik može da imenuje mandatara, jer mu je po sili zakona zabranjeno političko djelovanje.
- Presuda ima konstitutivno dejstvo. CIK samo formalno provodi posljedicu presude. Dodik nije predsjednik od odluke Suda BiH. Posljedice presude su propisane zakonom i tu nema dileme. Kao kada su ljudi osuđeni i ne smiju upravljati motornim vozilom: zabrana voženja počinje od pravosnažnosti presude, a ne od dana kada je zabrana uručena, kazao je Jokić.
U Zakonu o krivičnom postupku BiH propisano je (član 178. stav 1) kada krivična presuda postaje pravosnažna - postaje kad se više ne može pobijati žalbom, bez obzira na to kada je presuda dostavljena strankama. Konkretna presuda krivičnog žalbenog vijeća Suda BiH protiv Dodika ne može se više pobijati žalbom, jer žalba nije dopuštena protiv takve presude žalbenog vijeća.
- Kada član 115. Krivičnog zakona BiH propisuje da pravne posljedice presude nastupaju danom pravosnažnosti presude, to znači da i mjera zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike nastupa danom pravosnažnosti krivične presude žalbenog vijeća Suda BiH. A to je 12. juna ove godine. Tada je donesena presuda koja se više ne može pobijati žalbom, rekao je za Oslobođenje profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
Blagojević kaže da krivična presuda danom svoje pravosnažnosti proizvodi dejstvo. Centralna izborna komisija BiH nije oduzela mandat Dodiku, jer bi to značilo da mu je onda danom donošenja odluke CIK-a prestao mandat iako se to, zapravo, desilo 12. juna, kada je donesena pravosnažna krivična presuda žalbenog krivičnog vijeća Suda BiH.
- Iz tih razloga CIK je mogao samo da utvrdi i utvrdio je da je Dodiku mandat predsjednika RS-a prestao 12. juna ove godine. I to je kraj. Nevažno je kada je njemu uručena presuda ili kada je CIK postupio po toj presudi. To je slovo zakona, naglasio je Blagojević.
Zakoni se, dodao je on, pišu i donose samo za Dodikove lične potrebe. Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH poništio je Christian Schmidt. Ako vlast kaže da Schmidt nije visoki predstavnik, onda ne postoji ni ta Schmidtova odluka, odnosno na snazi je i dalje Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
- Zašto onda Dodik podnosi apelaciju Ustavnom sudu BiH kada, po tom zakonu, neće primjenjivati bilo koju odluku tog suda? Ustav Republike Srpske, sa druge strane, kaže da novog mandatara predlaže predsjednik Republike. Dodik to nije, pa je imenovanje Save Minića za mandatara suprotno Ustavu RS-a. Imenovanje je suprotno i Ustavu BiH, jer BiH funkcioniše na vladavini prava, a vladavina prava znači da mora da se poštuje pravosnažna presuda, kaže Blagojević.
Lažno predstavljanje
Ako bi, dodaje on, NSRS izabrao mandatara i Vladu na osnovu prijedloga Milorada Dodika, bila bi to odluka koja je suprotna i Ustavu RS-a i Ustavu BiH. Svaki član Predsjedništva BiH ima pravo da pokrene spor pred Ustavom BiH i pitanje je da li će to, recimo, uraditi Denis Bećirović. Osim toga, dodaje Blagojević, Dodik se i lažno predstavlja kao predsjednik Republike, tako da je to i krivično djelo lažnog predstavljanja iz člana 313. stav 2. Krivičnog zakonika RS-a.
Mandatar za sastav Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je juče da će određeni broj aktuelnih ministara biti i u novom sazivu imajući u vidu da su već uključeni u realizaciju važnih projekata koje je neophodno završiti. On je dodao da će značajniji segment biti pitanja privrede i demografije, ali i započinjanje projekata koje javnost očekuje.
- Moramo biti svjesni da se ova vlada formira na period od godinu, da ulazimo u zadnji kvartal godine i neophodno je da se zbog nekih elementarnih stvari zadrži kontinuitet. Zbog toga ni ekspoze neće sadržavati sve one stvari koje su uobičajene na mandatni period od četiri godine, nego će to biti upravo završetak određenih stvari. Ne želimo da na bilo kakav način, bez obzira na specifičnost situacije, improvizujemo ili žurimo. Želimo da ispoštujemo sve partnere i prihvatljive ideje uvrstimo u ekspoze, rekao je Minić.