Rezolucija je za naše političare sredstvo manipulacije - "Jeftine političke poene kupe i Bošnjaci"
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a ispratili su gotovo svi svjetski mediji. Većina njih objavila je vijest bez osvrtanja na teatralne istupe i rezultat glasanja kao da se radi o utakmici, a ne o sjećanju na više od 8.372 monstruozno ubijenih.
Manipulacija građanima
Takav pristup ostao je rezervisan za Bosnu i Hercegovinu. Iako je Rezolucija usvojena s ciljem trajnog sjećanja na žrtve genocida, edukacije budućih generacija i prevencije genocida, u našoj zemlji ona je postala predmetom dnevnopolitičkih previranja. Tako je lider SDA Bakir Izetbegović poziv na saslušanje koje mu je uputila SIPA okarakterisao kao nimalo slučajan, jer je “predsjedniku političke stranke koja uživa najveću podršku Bošnjaka” upućen na dan kada GS UN-a usvaja Rezoluciju”. Fokus na žrtve genocida, njihove porodice, tekst Rezolucije i njenu važnost za budućnost izostao je. Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, podsjeća da je ova godina izborna.
- Političke opcije posežu za svim mogućim sredstvima kako bi se održale na vlasti. Etnopolitike moraju zadržati pozicije. Iako je usvajanje Rezolucije bio civilizacijski iskorak, mnogima je poslužilo kao dobar instrument za širenje takvih politika. Umjesto da se zajednica edukuje o 90-im, što bi je vodilo ka istinskom suočavanju s prošlošću, aktuelne politike raspiruju mržnju i netrpeljivost, upozorava Ćudić.
Smatra da smo važan dokument sveli na banalizaciju i politički obračun, jer su nam trenutne politike stvorile društvo netrpeljivosti, nasilja, diskriminacije, negiranja drugog i drugačijeg.
Naglašava da se donošenjem Rezolucije stavila tačka na svođenje genocida kao nesretnog događaja, te da će svi oni koji budu koristili retoriku negiranja genocida biti na strani anticivilizacijskih vrijednosti.
- Možda još važnije, ovo je stvaranje mogućnosti da narodi na ovim prostorima krenu putem istinskog suočavanja s prošlošću. A što je bolji način nego da se svi zajedno okupimo oko jednog datuma, 11. jula, i sjetimo se žrtava srebreničkog genocida, poručuje Ćudić.
Nada se da će Rezolucija pomoći i Bošnjacima da se uzdignu iz pozicije žrtve i stalne autoviktimizacije, ali i Srbima da shvate o kakvom se zločinu radi.
- Međutim, na tom putu nije dovoljna samo Rezolucija. Mislim da ono što tek slijedi veliki je posao za sve nas na Balkanu. Kako o Srebrenici učiti i kako bi trebala biti tretirana u školskim udžbenicima. Jer, ako djeca o tome ne budu učila u BiH ili Srbiji, učit će u Njemačkoj ili Austriji. Ionako je ovdje sve manje stanovništva. Naposljetku, i to je posljedica negiranja ratnih zločina i genocida, kaže Ćudić.
Upozorava da su se brojni političari okrenuli zloupotrebi Rezolucije, jer je ovdašnjim politikama prioritet stvarati konfliktne situacije i ukazivati na lažne neprijatelje i potencijalne opasnosti. Na taj način, narodu se skreće pažnja sa stvarnih problema.
Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava iz Bijeljine, smatra da je ključno to što u BiH ni domaći ni međunarodni akteri nakon rata nisu pokrenuli proces pomirenja, tranzicione pravde, lustracije, obeštećenja žrtava, rad komisije za istinu i pomirenje.
- Zašto se nije radilo na pomirenju, na utvrđivanju činjenica, nego se radilo samo na dijelu te pravde, krivičnoj odgovornosti dijela počinilaca u Haagu i pred sudovima BiH? Suštinsko pitanje je zašto nitko nije htio da nam pomogne da napravimo zdraviji temelj za novi početak, primjenom onoga što je neophodno, a to je tranziciona pravda, ističe Todorović.Podsjeća da zapravo nekima u BiH i danas odgovara da na neizliječenim ranama i mržnjama prave politiku.
- Zašto se onda čudimo sada kada se Rezolucija zapravo želi potpuno politički iskoristiti u svrhu dnevne politike i dnevnopolitičke manipulacije? To rade i Bošnjaci, upozorava naš sagovornik.
Od dokumenta koji bi trebao ojačati društvo, pomoći u edukaciji, pravi se, upozorava Todorović, morbidna, patološka politika, koja želi politizirati pitanje ratnih zločina.
- I kod Bošnjaka je više nego evidentno da samo gledaju ko će ubrati politički poen. A žrtve su, po ko zna koji put, zloupotrijebljene, nanijeta je bol njihovim porodicama od neodgovornih politika koje su imale, nažalost, međunarodnu podršku, smatra Todorović.
Ističe da se kultura sjećanja na žrtvu u BiH pretvara u dnevnopolitičke parade zločinačkog primitivizma, mržnje, nepovjerenja, poziva na ili prijetnje novim zločinima.
Žrtve su prioritet
- Sve je proletjelo prilično površno, teatralno i sa maksimalnom političkom eksploatacijom. Što je samo nastavak neuspješnih pokušaja da nađemo konsenzus i na nivou regiona, ali i na međunarodnom nivou, o odnosu prema žrtvama, prema ratnim zločinima, genocidu, ističe Todorović.
Zaključuje da je usvajanje Rezolucije prilično zakasnjelo, da je svijet morao mnogo ranije i složenije razgovarati, te u procese razmišljanja uključiti i eksperte, a ne samo političare.
- Ne želimo likovati i slaviti. Želimo se s poštovanjem sjetiti žrtava genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina, rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović nakon usvajanja Rezolucije, istakavši da je to nova šansa za katarzu i civilizacijsko raščišćavanje sa pravosnažno presuđenim ratnim zločincima.
Može li bh. društvo, u cjelini, prepoznati tu šansu?
