Rezači voćki u BiH traženiji nego ikad: Evo kakva je zarada
Ilustracija/ Pexels
Ove godine voćari u Bosni i Hercegovini suočavaju se s ozbiljnim izazovom – pitanje je ko će obavljati rezidbu stabala. Domaći stručnjaci za ovaj posao ili su se preorijentisali na druge djelatnosti ili su napustili zemlju u potrazi za boljim uslovima rada.
Prije pandemije i ratova koji su obilježili posljednjih pet godina, dnevnica za rezače voćnjaka iznosila je između 30 i 50 KM. Danas je ona narasla na čak 200 KM, a voćari razmatraju i uvoz radne snage kako bi spasili svoje plantaže, piše Večernji.
Neki poljoprivrednici već su angažovali strane radnike, svjesni da će bez kvalifikovane radne snage biti teško održati voćnjake i vinograde. Ipak, suočavaju se s neizvjesnostima.
– Slijede nam sedmične sječe stabala, treba i u vinograde, posla je napretek. Međutim, ovo su specifični poslovi jer imate mjesec dana intenzivnog rada kad su ove stavke u pitanju. I jasno mi je da je dnevnica tim ljudima morala ovoliko narasti – kazao je jedan poljoprivrednik.
Pojedini domaći voćari sami obavljaju rezidbu, ali je to složen proces.
– Ja režem stabla, a imam ih desetak za svoje potrebe. Vjerujte, nije to nimalo jednostavan posao. Ne možete obrezati voćku kako vi želite, već se pridržavate nekih pravila. Ne znam uopće kako će se stranac koji nikad nije vidio vinograd snaći u njemu – ističe sagovornik.
Navodi i humorističan primjer koji kruži Hercegovinom:
– Navodno, postoji čovjek kojem se ovo zaista dogodilo. Angažovao je radnika iz ove zemlje da mu poprska vinograd. Ostavio mu je preparate, mašinu i otišao na drugi posao. Odjednom ga je radnik počeo tražiti jer mu je nestalo preparata. Ovaj je bio iznenađen kako se to moglo dogoditi. Kad je došao, imao je šta vidjeti. Radnik je, umjesto grožđa i lišća, prskao stablo. A pričamo o našem čovjeku koji se prvi put susreo s tim.
Zaključuje da je situacija s uvozom radne snage neizvjesna.
– E, sad, zamislite kad dođe stranac koji ni na televiziji nije vidio vinograde, trešnje, masline. Bojim se da smo krenuli u krivom smjeru – dodaje on.
Stručnjaci naglašavaju važnost pravilne rezidbe za zdrav rast voćaka.
– Jabuke i kruške zahtijevaju redovitu i preciznu rezidbu kako bi krošnja ostala prozračna, a plodovi zdravi i krupni. Šljive i breskve trebaju detaljnu rezidbu svake godine kako bi se potaknuo rast novih rodnih grana. Nepravilna ili neredovita rezidba može smanjiti urod i povećati osjetljivost stabala na bolesti i štetočine – navodi se u preporukama.
U Hercegovini se posljednjih godina povećao broj stabala maslina, što dodatno povećava potražnju za stručnim radnicima.
– Rezidba masline ključan je postupak za osiguravanje zdravlja stabla, bolje rodnosti i dugovječnosti. Obavlja se u kasnu zimu ili rano proljeće, nakon što prođe opasnost od mraza, ali prije nego što maslina počne intenzivno vegetirati – ističu stručnjaci.
Dodaju da postoje tri osnovne vrste rezidbe maslina:
Formativna rezidba – u prvim godinama rasta, kako bi se oblikovala krošnja i osigurala dobra osnova za budući rast.
Rodna rezidba – uklanjaju se stare, suhe i previše guste grane kako bi svjetlost i zrak ravnomjerno prodirali u krošnju, čime se poboljšava kvalitet plodova.
Regenerativna rezidba – koristi se za pomlađivanje starijih stabala uklanjanjem većeg broja grana, čime se potiče rast novih izboja.
Maslina rađa na jednogodišnjim granama, pa je pravilno usmjeravanje rasta ključno za stabilne prinose.
– Previše guste krošnje smanjuju rodnost jer sprječavaju prodiranje sunca, dok prevelika rezidba može smanjiti prinos iduće godine – napominju stručnjaci.
U takvim okolnostima, nije iznenađenje što su dnevnice za rezače voćnjaka skočile na rekordne iznose. Ostaje pitanje kako će se voćari nositi s ovim izazovima i hoće li uvozna radna snaga moći adekvatno odgovoriti na zahtjeve ovog posla.
4o
O
