Regija želi članstvo u EU, ali... - Nije dovoljno samo razgovarati, trebaju nam djela!

Brdo-Brijuni 2023/Pretsedatel.mk
Sastanak je održan u Skoplju
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Jučer je u Skoplju održan 12. samit Brdo-Brijuni procesa. U fokusu razgovora bile su evropske integracije zemalja Zapadnog Balkana, omladinske politike i klimatske promjene. Domaćini sastanka bili su predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, te predsjednik i predsjednica Republike Hrvatske i Republike Slovenije Zoran Milanović i Nataša Pirc Musar. Osim navedenih lidera, sastanku su prisustvovali predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Kosova Vjosa Osmani-Sadriu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Perspektiva članstva

U usvojenoj Deklaraciji navedeno je da se lideri obavezuju da će intenzivirati strateški dijalog sa EU institucijama s ciljem da se ubrza proces pristupanja EU.

I EU i Zapadni Balkan treba da budu spremni za proširenje što je prije moguće, ali najkasnije do 2030, navedeno je u Deklaraciji

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pendarovski je istakao da je želja za članstvom u EU, bez izuzetka, prisutna u svim zemljama.

- Svima nam je jasno da moramo postići evropske standarde dobrog upravljanja i funkcionalne tržišne ekonomije. Stabilnost i prosperitet u regionu su međusobno zavisni, rekao je predsjednik Sjeverne Makedonije.

Milanović je, odgovarajući na pitanje novinara da li je važnije riješiti međusobna i pitanja odnosa s pojedinim članicama EU, od ispunjavanja kriterija, poručio da je važno i jedno i drugo.

- Otvorena pitanja postoje, posebno između Srbije i Kosova koji se uzajamno ne priznaju, i to su procesi koji se odvijaju paralelno, istovremeno, prožeti su, i smatram da je ova vrsta dijaloga vrijedna. Najgore je kad utihnu telefonske linije, to je smrt, smrt kod dijaloga, komunikacije, uzajamnog razumijevanja i nerazumijevanja, rekao je Milanović i dodao da je jedan od najnižih trenutaka u smislu identiteta i samopoštovanja u novijoj povijesti bilo kada je Ukrajina dobila status kandidata prije Bosne i Hercegovine.

Pirc Musar je iskazala zahvalnost liderima zemalja Zapadnog Balkana na konstruktivnoj diskusiji o budućnosti mladih u regionu, klimatskim promjenama i procesu približavanja EU. Vučić je pak poručio da je članstvo u EU do 2030. lijepa želja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Ali ko sam ja da rušim optimizam kod nekih drugih i da umanjujem ambiciju, moje je bilo da prihvatim, super ako tako bude, a da li će da bude, nisam siguran, rekao je Vučić.

Mirna atmosfera

Članica Predsjedništva BiH Cvijanovićeva rekla je da je “razgovor protekao u mirnoj i dobroj atmosferi, bez otvaranja krupnih pitanja”. Predsjedavajući Komšić je istakao da je iznenađujuće kako se relaksirano razgovaralo o nekim stvarima koje su zaista ozbiljne, poput ubrzanja puta u EU, dekarbonizaciji, te o odlasku mladih ljudi iz cijele regije. Bećirović je pak kazao da je regionalna saradnja uopće, u bilateralnom i multilateralnom smislu, bitan aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti.

Dobro je da se sastajemo, dobro je da komuniciramo, a svi bi, vjerovatno, imali veliki problem ako bi ta komunikacija prestala, rekao je Komšić

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, smatra da je važno imati ovakve susrete, te razgovarati. No, upozorava da je razgovarati jedno, a provesti to u realnost nešto sasvim drugo.

- Imali smo mnogo ovakvih susreta, deklaracija, akcionih planova, koji se, nažalost, nisu provodili. Najbolji primjer jeste Berlinski proces i samit koji nam slijedi u Tirani. Znamo da BiH još nije ratifikovala tri sporazuma o mobilnosti, kaže Kanlić.

Dodaje da je, osim standardnog formalnog dijela pristupanju, dobro i fokusirati se na dodatne benefite koje građani vide.

- U ovoj fazi građani BiH ne osjete direktne benefite našeg evropskog puta, smatra Kanlić.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Značajno je da imamo ovakve susrete i da su dio te priče i Slovenija i Hrvatska kao članice EU. Praksa je takva da kad jedna država postane članica, uglavnom se isključuje iz regionalnih mehanizama. To je pogrešno, prvenstveno zato što svi ti bilateralni odnosi, pogotovo o temama koje se tiču prošlosti, itekako uključuju i Hrvatsku. Vrlo često se ti bilateralni odnosi koriste, zloupotrebljavaju, na putu priključenja ka EU. Sjeverna Makedonija je najbolji primjer kako države EU mogu blokirati proces proširenja koristeći bilateralne odnose, kaže Kanlić.