Razmislite: Ako djecu učimo da umjetna inteligencija misli za njih onda neće moći ništa sami uraditi
Jezik i vještačka inteligencija/Senad Gubelić
Sarajevo je domaćin naučno-popularnog skupa o temi "Jezik i vještačka inteligencija" koji je počeo danas a završava se sutra.
Ovaj događaj okupio je naučnike, stručnjake i istraživače iz oblasti nauke o jeziku, obrazovnih, komunikoloških i društvenih nauka, te informacionih tehnologija sa ciljem da podijele svoja iskustva i sudjeluju u raspravama o upotrebi umjetne inteligencije u istraživanju jezika, didaktike, uticaja mašinskog prevođenja na jezik, njegovu etičku upotrebu, naknadno uređivanje i drugo.
Edin Čolić, sekretar Saveza za esperanto BiH, koji je i organizator, kaže da je zapravo suštinsko pitanje skupa kako vještačka inteligencija utiče na jezik.
- Kroz to propitivanje ustvari želimo da na jedan multidisciplinarni pristup sveobuhvatno sagledamo tu temu. Većina naučnih skupova koji se organizuju okupi stručnjake iz jedne oblasti. Mi smo ovdje pokušali da okupimo ljude iz različitih oblasti jer je vrlo važno da jedni druge čuju. Ljudi koji se bave razvijanjem vještačke inteligencije nemaju često priliku da čuju sociološke, pravne i druge poglede na to i da sagledaju neke druge perspektive koje bi njima bile od važnosti, kazao je Čolić pred početak skupa.
Jedan od učesnika je i prof. dr. Jasmin Velagić, dekan Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, gdje se i održava skup, malo detaljnije objašnjava vezu između jezika i umjetne inteligencije i kaže da danas postoji jedna veoma važna oblast u nauci koja se zove obrada prirodnog jezika.
- Ona sjedinjuje lingvistiku i umjetnu inteligenciju. Šta to konkretno znači? To znači da se korištenjem algoritama omogući računaru da može sam čitati tekst, da može koristiti taj tekst, te da može zaključivati, odnosno donositi određene zaključke iz samog teksta. I na taj način može pomoći ljudima u različitim oblastima, objašnjava dekan.
On posebno ističe da čovjek treba koristiti umjetnu inteligenciju u različite svrhe, ali ne smije dozvoliti da ona njega mijenja.
- Ono što je jako bitno je da prirodnu inteligenciju ne možemo nadomjestiti umjetnom. Uvijek treba tu biti čovjek koji je kreator ideja da pokreće određene stvari, a tamo gdje ne može čovjek sam da riješi, tamo gdje brže treba da se dođe do rješenja onda treba koristiti umjetnu inteligenciju. Umjetna inteligencija će nas zamijeniti ako se mi previše oslonimo na nju. I ako počnemo djecu od malih nogu odgajati da koriste mobitele, da im umjetna inteligencija radi zadaće, rješava ispite... Ako se djeca počnu odgajati u tom duhu onda će oni izgubiti vještine, kompetenciju, kognitivne sposobnosti i na kraju neće moći sami uraditi ništa, tvrdi profesor.
A to ilustruje i odličnim primjerom.
- Najjednostavniji primjer danas - ako želite da dijete kaznite uzmite mu mobitel jer on bez mobitela ne zna kako da se ponaša. Tako da se bojim ako se pogrešno shvati umjetna inteligencija i njena primjena u svakodnevnom životu onda možemo imati problem, smatra Velagić.
