Rasterećenje poslodavcima nakon šok-terapije: Poslanici razmatraju smanjenje doprinosa
Očekuje se da Predstavnički dom usvoji predloženo rješenje
Poslanici Predstavničkog doma federalnog Parlamenta će na sjednici zakazanoj za danas razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosa koji je utvrdila Vlada FBiH i uputila u proceduru na usvajanje po skraćenom postupku.
Dobro rješenje
Kako je poznato, ovim zakonskim rješenjem smanjuje se zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto, sa sadašnjih 41,5 na 36 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena. Prema ovom prijedlogu, smanjuje se stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca za 3,5 indeksnih poena, kao i stopa za zdravstveno osiguranje za dva indeksna poena.
Cilj donošenja ovih izmjena je rasterećenje privrede i smanjenje troška plaća poslodavaca, posebno onih koji će ove godine imati veći trošak za zaposlenike, a u skladu sa odlukom o najnižoj plaći koja iznosi 1.000 KM.
Razim Halkić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, kaže da je za početak ovo dobro rješenje, dok se u narednih nekoliko mjeseci ne vidi efekat podizanja minimalne plate na hiljadu maraka.
Razim Halkić: Čekaju se efekti podizanja minimalne plate
- Ovdje se izašlo u susret poslodavcima, odnosno kompanijama, da se smanji teret za 13,25 posto na doprinose. Naravno, očekuje se do kraja godine, nakon što se vide svi efekti, da se ide u dodatno smanjenje doprinosa, što bi bilo u skladu sa zahtjevima poslodavaca koji su to tražili. Nadam se da će poslodavci ovaj dio smanjenja doprinosa, kako su uvijek govorili, prebaciti na plaće svojih zaposlenika, rekao je Halkić za Oslobođenje.
On očekuje da Predstavnički dom usvoji predložene izmjene zakona koji je, kako kaže, Vlada usaglasila sa poslodavcima.
- Jasno je da će doći do smanjenja određenih prihoda u fondovima kao što je PIO/MIO, odnosno zavod zdravstvenog osiguranja, kako kantonalnih tako i federalnog Fonda. Dosta ljudi u javnom sektoru je imalo veće plaće, naravno i doprinose, što će se sada kompenzirati kroz realni sektor, koji je bio prijavljen na minimalnoj plati od 619 KM. Tako bi se to moglo iznivelirati, da ti fondovi u konačnici ne bi trpjeli ono što je bilo dosad gdje je, recimo, 2023. nedostajalo 340 miliona, a prošle godine 511 miliona KM. Ta dubioza se morala prekinuti, a to se moglo samo podizanjem minimalne plate, pojašnjava Halkić.
Šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić podnio je četiri amandmana na predložene izmjene zakona. Za Vladin prijedlog kaže da je rezultat pritisaka u posljednjih nekoliko mjeseci koji su se vršili na Vladu da “uvidi katastrofalno stanje u privredi - od pada industrijske proizvodnje, pa do pada broja zaposlenih i rasta inflacije”.
- Donijeti odluku o minimalnoj plati i njenom rastu za 61,5 posto ne donosi rezultate ni radnicima, a ni poslodavcima. Ova sada Vladina intervencija je minimalna, kad govorimo o zbirnoj stopi doprinosa, zbog čega sam uputio četiri amandmana. Prvi amandman se odnosi na to da pokušamo još spustiti doprinose. Tu se vežem za prijedlog koji smo uputili kolege Čampara, Aliefendić i ja - 10,5 posto da ide spuštanje doprinosa. Drugi amandman se odnosi na vječitu nepravdu spram freelancera, jer imamo građane koji uplaćuju doprinose, a zauzvrat nemaju prava koja iz doprinosa proizlaze, na što su reagovali i ombudsmeni za ljudska prava BiH. Koristim sada priliku da intervenišem u tom dijelu, rekao je Čavalić za naš list.
Nadalje ističe da se treći amandman tiče roka primjene zakonskog rješenja. Prijedlog Vlade je da zakon stupi na snagu dan nakon objave u Službenim novinama FBiH, te da se počne primjenjivati od 1. jula ove godine.
- Moj prijedlog je da se počne od 1. juna, jer nam se žuri i jer se brzo dešavaju neke stvari u FBiH. I zadnji amandman je možda najbitniji za usvajanje. Naime, na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH neformalno je navedeno da će Vlada do kraja godine spustiti doprinose za još pet posto, da bi došli na 10,5 posto koje smo ranije predlagali. Da to ne bi ostalo na usmenom razgovoru, naveo sam da bi bilo dobro da se to po automatizmu desi od 1. januara iduće godine i da to sada usvojimo. Ako je Vlada iskrena, nadam se da će prihvatiti taj amandman, kaže Čavalić.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže za Oslobođenje da je prijedlog Vlade za smanjenje doprinosa prvi korak u fiskalnoj reformi, nakon čega bi ubrzo trebao da uslijedi i drugi.
Zadnji u regiji
- Tako je barem Vlada obećala, da će od 1. januara iduće godine za dodatnih pet posto smanjiti stope doprinosa, čime bi stopa sa 41,5 na bruto platu spala na 31 posto. Ukoliko se realiziraju ta dva koraka, to bi bilo ozbiljno smanjenje stope doprinosa i to bi rasteretilo kompanije, poslovnu zajednicu i cijenu rada. Time bismo otprilike došli na nivo regiona. Istina, imamo zemalja u regionu koje imaju i niže stope kao što su Crna Gora i Kosovo, ali bismo došli negdje na nivo Srbije, Hrvatske i RS-a. Očekujem da će ovaj prijedlog proći na Predstavničkom domu, rekao je Smailbegović za Oslobođenje.
Adnan Smailbegović: Prvi korak u fiskalnoj reformi/Senad Gubelić
Naš sagovornik podsjeća da je povećanje minimalne plate bila šok terapija i da je to bilo povećanje za 61,5 posto.
- Ovo će rasteretiti davanja, smanjiti troškove i vjerujem da će se ovo odraziti na višim platama radnika. Na nižim - sumnjam, jer je prilično sa povećanjem minimalne plate to u ovom trenutku na nekoj gornjoj granici. A, da li će se poslodavci odlučiti da jedan dio prebace radnicima ili ne, to je njihova stvar, zaključuje Smailbegović.
