Radnici iz BiH masovno odlaze na Jadran, sezonski rad je šansa za kućni budžet

I ove godine velika pomama za sezonskim radnicima iz Bosne i Hercegovine vlada u Hrvatskoj, ali i u Crnoj Gori. Hrvatska za predstojeću sezonu traži oko 95.000 radnika, uz plate u turizmu od 900 do 3.000 eura (kuhari, konobari, sobarice). Osiguran smještaj i hrana su česte pogodnosti, a BiH je i dalje na prvom mjestu po broju onih koji odlaze na Jadran. Prijave su moguće putem agencija i portala, uz osiguranu radnu dozvolu.

Isplati se

Potreba za radnicima je sve veća u Hrvatskoj, Crnoj Gori, ali i uslovi su sve bolji. Hrvatska prednjači, a u Crnoj Gori Privredna komora procjenjuje da će biti potrebno bar 25.000 sezonskih radnika, od čega bi samo u Budvi bilo 5.000 zaposlenih. Veliki je i broj agencija putem kojih se sklapaju poslovi. Dalija Hasanbegović, nakon što je završila srednju školu, odlučila je da zaradi novac i poveća kućni budžet.

- Ja sam na tu ideju došla preko svog prijatelja. Iskreno, bila sam protiv toga, međutim, kada sam bolje razmislila i posavjetovala se sa prijateljima koji su već išli na sezonski rad u Hrvatsku, vidjela sam da je to isplativo, pogotovo ako imaš neke planove za kupovinu, za budućnost. Što se tiče finansija, to je jako isplativo, rekla nam je Dalija.

Najveći broj poslova odnosi se na sektor ugostiteljstva, a traže se konobari, kuhari, pomoćni kuhari, kuhinjski pomoćnici, čistači, ali i animatori, recepcioneri te radnici na održavanju. Što se tiče plata, konobari mogu očekivati od 1.200 do 1.600 eura mjesečno, barmeni od 1.400 do 1.600, a recepcioneri između 1.300 i 1.500 eura.

- Svi se slažu da se u BiH za tako kratak period ne može zaraditi koliko se može u Hrvatskoj i ja sam zbog toga odlučila da odem na sezonski rad, priča nam zadovoljna Dalija.

Hrvatskoj je potrebno 95.000 sezonskih radnika

Kuhari ostaju najtraženiji, sa zaradama do 3.000 eura, dok majstori pizze zarađuju između 1.900 i 2.500, a majstori roštilja od 1.400 do 1.900 eura. Sezonski radnik može raditi najduže šest mjeseci u godini. Potrebne su prijave, ugovor o radu, te prijave na osiguranje. Radnici iz Bosne i Hercegovine traženi su u Hrvatskoj, jer imaju dobre radne navike i brže dobivaju radne dozvole.

- Radnici iz BiH su poželjni iz više razloga: govore hrvatski jezik, imaju sličan mentalitet, kulturu i stil života, te dobre radne navike i organizaciju posla. Pokazali su se vrijednim, pouzdanim i snalažljivim, a često imaju i određene obiteljske veze u Hrvatskoj, rekao je Marko Špiranović iz Odjela za tržište rada Hrvatske gospodarske komore.

Kažu da radnika nedostaje u svim granama, a da će preko ljeta sve biti još teže. Pojedini poslodavci odlazak iz BiH pokušavaju da premoste zapošljavanjem stranih radnika, ali naša je zemlja njima prolazna stanica, jer idu dalje u EU, te ni to ne predstavlja trajno rješenje.

- Konkretno kad je u pitanju Trebinje, mi gubimo radnike. Na uzorku ankete gdje smo obuhvatili pedeset, što privrednih subjekata, što samostalnih privrednika, pokazalo se da im treba više od 320 radnika. Naša procjena je da u Trebinju treba više od hiljadu radnika, rekao nam je Branislav Kešelj, načelnik Odjeljenja za turizam, zaštitu životne sredine i preduzetništvo Grada Trebinja.

Studenti smatraju da dobru ponudu ne treba odbiti

Student Davud Curić kaže nam da sve zavisi od toga kakvi su uslovi vani. Ako sam plaćaš smještaj i hranu, onda neke velike zarade nema.

- Na domaćem tržištu sam radio čak i dva posla, mislim da je to i lakše - naći posao na domaćem tržištu zbog troškova, pogotovo zato što su troškovi na stranom tržištu mnogo veći, rente, kirije i generalno sve, upozorava Curić.

Vraćanje kapitala

Mladi ljudi smatraju da je dobro imati izbor, da se tržišta šire. I da se dobra ponuda ne treba odbiti. Tog mišljenja je i student Tarik Alagić.

- Sezonski posao je jako dobar, jer mi vraćamo u našu državu veliki kapital koji se onda može iskoristiti za razne stvari, smatra Alagić.

Ovo je neminovan slijed događaja. Ljudi će uvijek ići za boljim ponudama i mnogo dalje nego što su to susjedne zemlje. Za to vrijeme od prazne priče ništa se nije pomaklo. Domaći ugostitelji su svjesni da takva primanja ne mogu ponuditi radnicima uprkos tome što turizam u BiH posljednjih godina bilježi sve bolji rezultat.