Radna snaga iz BiH i dalje pakuje kofere: Mi se čudimo, a imamo i javnu kuhinju za bebe

U Bosni i Hercegovini danas ima više od 60 javnih kuhinja u kojima se hrani oko 17.000 ljudi. Jedna od kuhinja je za bebe! Ovo je navedeno na stranici Nikogladan.ba. “Niko gladan, niko sam”, projekat je koji su pokrenuli USAID, Fondacija Mozaik i Udruženje pomozi.ba s ciljem da se pomogne najugroženijim kategorijama našeg društva kojih ima širom Bosne i Hercegovine.

Otići ili trpjeti

Paralelno sa problemom siromaštva, dešava se i povećan broj iseljavanja radno sposobnih, te pad nataliteta. Slika društva koju danas imamo odraz je politika koje u(ne)ređuju našu državu.

Donirana hrana za sve više gladnih

Hrana u BiH skuplja nego u EU: Troškovi života rastu, mnogi se hrane u javnim kuhinjama

- Bosna i Hercegovina bilježi negativan neto migracioni balans, koji se godinama povećava zbog političke nestabilnosti, jedan je od zaključaka studija objavljenih u Zborniku radova Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine.

Drugi razlog zbog kojeg se pakuju koferi su drastična i progresivna poskupljenja, kao i teške ekonomske situacije, zbog kojih se humanitarnim udruženjima sve više, sa zahtjevima za pomoć, obraćaju i zdrave i radno sposobne osobe. Podaci o broju korisnika narodnih kuhinja uznemiravaju svakog ko voli ovu zemlju, tako da na kraju patriotizam prestaje biti dovoljan razlog za ostanak.

- Bosna i Hercegovina je lijepa zemlja, ali su joj politike decenijama u pogrešnim rukama, mišljenja su mnogi, koji pakuju kofere, a dokaze o završenom obrazovanju, kursevima stranih jezika i radnom iskustvu šalju na adrese firmi i ambasada u Europi, Americi, Australiji i Kanadi.

I tako širom planete. Izradu socijalne karte domaćinstava u FBiH kao višegodišnji projekat najavilo je Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH.

- U kontekstu sve ozbiljnijih demografskih izazova; smanjenja nataliteta, povećanog odlaska radno sposobnog stanovništva i rasta broja ljudi koji žive na rubu siromaštva, izrada socijalne karte predstavlja jedan od najvažnijih alata za uspostavu učinkovitog i pravednog sistema, kaže Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH i dodaje da bi karta omogućila da imamo tačan i sveobuhvatan uvid u stvarne potrebe ljudi i domaćinstava, da pomoć dolazi onima kojima je zaista najpotrebnija i da se javni resursi raspoređuju odgovorno, pravedno i ciljano.

Koliko kasnimo?

Prema riječima ministra, u širem smislu, socijalna karta je temelj za strateško planiranje demografski dugoročnih mjera koje će podržati jačanje porodica, posebno onih s djecom, kako bi se stvorili uslovi za ostanak, život i razvoj u Federaciji, pa samim tim i u Bosni i Hercegovini.

- Jačanjem porodica jačamo ljudske kapacitete ovog društva, što je u principu osnova demografske stabilnosti i ekonomskog napretka prepoznata i u našoj Strategiji demografskog oporavka i razvoja FBiH. U tom pravcu, socijalna karta je nužna za izgradnju društva koje prepoznaje, cijeni i investira u vlastiti ljudski potencijal, istakao je ministar Delić.

I dok se pokušavaju pronaći rješenja koja bi eventualno spasila život u Bosni i Hercegovini, moramo ponoviti da broj korisnika u javnim kuhinjama konstantno raste, te da je u Bratuncu otvorena i prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom.

Treba biti realan pa reći da su mnoge vlasti prije ove najavljivale izrade socijalnih karti kako bi se, između ostalog, znalo ko zaslužuje subvencije za komunalije, ali nijedna nije napravila ključni iskorak.TANJA CERIĆ