Putinov nebeski maraton: Do Mađarske će letjeti preko dijela BiH i Srbije, zaobilazi...
Mađarski premijer Viktor Orbán s velikim je oduševljenjem dočekao najavu da će se američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin sastati u Budimpešti kako bi razgovarali o mogućem okončanju rata u Ukrajini.
U objavi na društvenoj mreži X, Orbán je poručio da je dogovoreni susret dvojice svjetskih lidera „sjajna vijest za miroljubive ljude svijeta“, dodavši kratko: „Spremni smo!“, prenosi Dnevno.hr.
U kasnijoj objavi mađarski premijer je otkrio da je upravo završio telefonski razgovor s Donaldom Trumpom, potvrdivši da su pripreme za mirovni samit između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije već u toku.
Složena ruta do Mađarske
Prema informacijama koje prenosi airlive.net, Trump je izjavio da je s Putinom tog dana održao „dug i produktivan razgovor“ te da su postigli „veliki napredak“ koji je doveo do dogovora o održavanju sastanka u mađarskoj prijestolnici.
Put do Mađarske, međutim, neće biti jednostavan za ruskog predsjednika. Sankcije Evropske unije i zabrana preleta ruskih državnih aviona iznad teritorija većine zemalja članica, uvedene nakon početka invazije na Ukrajinu, predstavljaju značajan logistički izazov.
To znači da će Putinov predsjednički avion Iljušin Il-96 morati zaobići gotovo cijelu Evropsku uniju, iako je Mađarska članica tog bloka. Prema dostupnim podacima o planiranoj ruti, Putin bi trebao preletjeti Crno more i Tursku, izbjeći grčki zračni prostor te preko Neuma ući u BiH, a potom nastaviti prema Srbiji, prije nego što uđe u Mađarsku. Prema toj putanji, njegov avion bi mogao biti vidljiv i na nebu iznad dijelova Bosne i Hercegovine.
Zaobilazni let i sigurnosni izazovi
Procjene pokazuju da bi zaobilazna ruta mogla dostići i do 5000 kilometara, što bi let produžilo za oko tri sata u odnosu na direktnu udaljenost od 1500 kilometara. Iako je Putinov Iljušin tehnički prilagođen za duge letove, put zahtijeva pažljivu koordinaciju s kontrolama zračnog saobraćaja u Turskoj i Srbiji, kao i detaljno planiranje u slučaju vremenskih, političkih ili sigurnosnih komplikacija.
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju da let iznad Crnog mora nosi dodatne rizike zbog pojačanih vojnih aktivnosti u tom području.
Ovo, međutim, nije prvi put da se ruski zvaničnici suočavaju s potrebom pronalaženja alternativnih ruta. Od 2022. godine, kada su zapadne zemlje uvele zabrane preleta, ruski diplomatski letovi često koriste putanje preko Srednje Azije, Bliskog istoka i Balkana. Tako je, primjerice, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u junu 2023. bio primoran letjeti preko Irana i Sjeverne Afrike kako bi stigao na sastanak BRICS-a u Južnoj Africi.
