Psihološki eksperiment pokazao koliko su mladi u BiH istraumirani ratom i lošim vijestima
Ni jedna mlada osoba ne bi htjela proći kroz ratne strahote//
Gost podcasta "O prostoru sa Zecom i Vukom" bio je Adnan Muminović, ekonomista, edukator i društveni kritičar. Rođen 1987. godine u Sarajevu, kako sam ističe, "prekasno za jugonostalgiju, ali isuviše rano da bi slijepo volio svijet i društvo u kojem živi". Diplomirao je i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, gdje trenutno radi kao docent, dok je kao Chevening stipendista magistrirao socijalnu psihologiju na London School of Economics and Political Science.
Muminović se u podcastu osvrnuo na ratnu retoriku u Bosni i Hercegovini i njen negativan psihološki uticaj na mlade. Naglasio je da mladi sve češće BiH doživljavaju kao državu u kojoj je nemoguće živjeti. "Mi imamo taj paradoks u društvu da smo s jedne strane neizmjerno kritični prema sebi i pesimistični, a s druge strane sebi ne dajemo pravo da shvatimo koliko nas je rat objektivno oblikovao", rekao je.
Dodao je da je u društvu nagomilana frustracija i trauma, te da bi kolektivna terapija bila neophodna kako bi se društvo oslobodilo tereta prošlosti. "Nažalost, još uvijek smo društvo u kojem rijetki otvoreno razgovaraju o tome da idu na psihoterapiju, a to je nešto što bi ljudi trebali da rade", istakao je.
Kako da mladi streme ka nečemu kada im prijete ratom?
Govoreći o istraživanju koje je sproveo, objasnio je kako spominjanje novog rata utiče na postratnu generaciju budući da je prošlu generaciju rat zatekao "nespremnu" i sada na neki način kompenzira konstantnim strahom: "Mi smo stvarno bombardovani negativnim vijestima i naravno ljudi evolucijski odgovaraju puno brže i jače na negativne emocije i to generalno svi znaju.", objasnio je.
U okviru svog doktorata proveo je eksperiment u Sarajevu, Mostaru i na Palama, želeći da utvrdi kako izloženost negativnim vijestima utiče na ekonomske odluke mladih. Studenti su podijeljeni u dvije grupe, a jedna od njih je prije odgovaranja na upitnik čitala izmišljeni članak koji je tvrdio da je rat u BiH neminovan.
"To je bilo predstavljeno tako kao da drugi istraživač sa političkih nauka nije mogao da dođe, nju zanimaju percepcija medija, koliko čitate novine, pa kao zamolio bih vas prvo da pročitate neki članak, odgovorite par pitanja o tom članku i onda molim vas pređite na naš upitnik o vašim ekonomskim preferencijama. Sve je zapravo bilo dio jednog šireg istraživanja. Taj članak koji su ovi studenti čitali je bio izmišljen članak, ali odražavao je realno ono što ljudi redovno čitaju i to je kako je neki institut u Oslu procijenio da je rat u BiH neminovnost i kako će najverovatnije u budućoj godini izbiti. Onda smo preračunavali rezultate i ispostavljalo se da su oni studenti koji su prvo čitali te vijesti izrazili puno manju spremnost da po završetku fakulteta pokrenu svoj biznis i da postanu poduzetnici. I mislim da je taj dio opet fascinantan", rekao je Muminović, naglašavajući da retorika nije samo retorika, već da bombardovanje negativnim vijestima ima konkretne posljedice.
