Psiholog objasnio zašto padamo na Facebook prevare: Prevaranti vole empatične ljude

U posljednje vrijeme često na društvenim mrežama neko traži pomoć za ovog ili onog koji živi u teškim uslovima. Obično ovakve apele možemo vidjeti na forumima Facebooka. Primjera radi, osoba A čuje od nekog drugog za porodicu ili osobu koja životari i vjerujući na riječ traži pomoć članova foruma u skupljanju para. Nažalost, u većini slučajeva ovi ljudi su imali dobru namjeru da pomognu tu osobu ili osobe, ali se ispostavilo da su to samo obični prevaranti koji udarom na emotivni dio naše ličnosti, odnosno empatiju, dođu do lake zarade.

Biti na oprezu

Prevaranti, kako kaže za Oslobođenje psiholog i analitičar Ibrahim Prohić, udaraju na naše emocije kako bi pribavili sebi svojevrsnu korist. A zašto mi olako podliježemo prevarama i zašto je naš racio odlučio pokleknuti u tim situacijama, odnosno zašto empatični postaju naivni, Prohić objašnjava ovako:

Ibrahim Prohić: Ljudi su često površni i naivni

- Ljudi imaju veliki broj motiva i veliki broj crta ličnosti. Čovjekova psihološka struktura je jako složena, kompozitna. Te osobine utiču jedna na drugu i one ne postoje kao individualne karakteristike ili individualne osobine, u ovom slučaju kao individualni faktori. Nego postoji to neko unutrašnje međudejstvo. Jedna od teorijskih postavki kaže da i one najjednostavnije ljudske postupke valja razumijevati na način da su oni višestruko determinirani. Svaki postupak i onaj koji nam se čini najjednostavniji nije određen samo jednom potrebom, jednim motivom ili jednom osobinom, kaže on i postavlja, ali i odgovara na pitanje zašto je ovo važno.

- Vaše pitanje mi je ovo sugeriralo kao pristup. Vi kažete kako to da smo empatični, a kako onda to da ispadamo često i naivni. Te dvije osobine nisu toliko kontradiktorne kako na prvi pogled izgleda. U svakom slučaju, one zavise jedna od druge, dakle utiču jedna na drugu. Bit ću malo grub. Oni koji nemaju empatiju, imaju manje šanse da postanu žrtve prevare. Nemaju osjetljivosti prema drugima, oni će proći pored nekoga ko leži na cesti iz ovih ili onih razloga, neko će se osvrnuti, neko se neće ni osvrnuti, a tek rijetki će pristupiti. Oni koji nemaju empatiju su sa ovog aspekta manje podložni prevarama, ističe Prohić i predstavlja kao primjer jedno istraživanje engleskih psihologa.

- Oni su došli do zaključka da su ljudi prilikom glasanja u izbornom procesu naivni, odnosno u nekom smislu glupi. Ja mislim da to nije bio dobar prevod. Mislim da su ljudi vrlo često površni i naivni. U ova dva korelata, površnost i naivnost, nalazi se dobar dio odgovora na vaše pitanje. Kako to da smo istovremeno i empatični i naivni, odnosno površni, podložni prevarama, ističe on.

Napominje kako su mnogi ljudi veoma vješti u prevarama.

- Nekad to može biti fizički izgled. U profesionalnoj karijeri, dok sam radio u zatvoru, imao sam takve slučajeve. S njima kad razmijenite samo dvije rečenice, ako ste budni i ako znate da čitate podatke koji su ispred vas, lako ćete ih prepoznati. Vi njima ne možete vjerovati kad ih upitate koliko je sati. I kad postavite najjednostavnije pitanje, on/a će početi nešto izokole, počet će kolokvijalno govoriti da vas muti ili mulja. Zašto je važno ovo? U ovoj interpretaciji krije se istovremeno sugeriranje kako bi trebalo postupiti u situacijama sa svim osobama koje vam nisu poznate. Dakle, biti na oprezu, tvrdi on.

Vješta retorika

Vještina tih ljudi, kako kaže, nije samo u izgledu, riječima, nego u igranju na slabe tačke ljudi - na sažaljivost, emotivnost, suosjećanje, a to se postiže uz vrlo vještu retoriku.

- Ukratko, oni vas obenđijaju. Ja ću ukazati na samo jednu karakteristiku. Oni žrtvu stavljaju pod pritisak. Uvijek predstavljaju da je to vrlo imperativno i da treba uraditi brzo. Vraćam se na moje iskustvo sa zatvorenicima. Vaspitačima sam govorio kad te osuđenik pritišće za te tzv. vanjske pogodnosti, znaj da nešto nije uredu. Ako ga ti danas ne pustiš na vikend, on predstavi da će u njegovoj kući, porodici sve propasti. Srušit će se kuća i pomrijet će mu svi po kući. On tebi ne da prostora da razmisliš i ne da ti vremena da uključiš racionalne razloge, one kriterije na osnovu kojih se tzv. vanjske pogodnosti odobravaju. Nego ti onda reaguješ emotivno, slikovit je Prohić, ponovo pozivajući na oprez.

A da li se na društvenim mrežama može prepoznati prevara i kako, objašnjava nam stalni sudski vještak informacijsko-tehnologijske struke Vahidin Đaltur. Tvrdi da se često pomoć traži preko lažnih profila, a i ako su pravi, teško je shvatiti je li prevara u pitanju sve dok slučaj ne ispita policija.