Prva sedmica juna ključna: Radne nedjelje uz veću platu za radnike?
Još traju razgovori predstavnika federalnog Ministarstva trgovine sa socijalnim partnerima u vezi s izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, u kojem je prema članu 18. zabranjen rad trgovina nedjeljom i u dane praznika.
Kako nam je rečeno u Ministarstvu, ključna bi mogla biti prva sedmica juna, a na stolu je nekoliko modela o kojim se razgovara. Kako je ranije rekao Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, planirani model podrazumijeva uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje.
Turistički razlozi
U međuvremenu su pojedine lokalne zajednice podnosile zahtjeve za izuzeće od neradne nedjelje. Zbog turističkih razloga zahtjeve su među zadnjima podnijeli Visoko, Neum i sarajevski Stari Grad.
Načelnik Neuma Dragan Jurković rekao je za Oslobođenje da je Općinsko vijeće Neuma poslalo zahtjev za izuzeće od neradne nedjelje, od 1. maja do 1. oktobra.
- Nakon toga smo iz Ministarstva dobili dopis za dopunu dokumentacije, da definiramo ekonomski učinak, odnosno koliki su to gubici nakon uvođenja neradne nedjelje. Međutim, mi taj podatak ne možemo imati, jer nema ni godina kako je Zakon na snazi. U razgovoru sa ministrom rečeno je da se razmatraju dva-tri modela kako bi se našlo rješenje kojim bi bili zadovoljni i radnici, poslodavci i građani. Vjerovatno je teško sve to uskladiti. Svaki od ponuđenih modela ima prednosti i nedostataka, ali se u svakom od njih ide ka tome da se radnici zaštite. I ja sam mišljenja da treba prvenstveno gledati na radnike koji rade sedam dana i nemaju slobodan dan. Potrebno je naći model kako to njima honorirati na najbolji način, ističe Jurković.
Dragan Jurković i Amir Hasičević: Neum je zatražio izuzeće od neradne nedjelje
On smatra da, ukoliko se dozvoli određeni broj radnih nedjelja trgovinama, radnicima taj rad treba biti više plaćen.
- Trebalo bi definirati u izmjenama Zakona, ako se uvede radna nedjelja, da radnik ima 100 ili 150 KM za svaku tu nedjelju i onda bi se i radnici osjećali poštovanijima. Možda bi im bilo lakše raditi te nedjelje, pa bi i sami htjeli raditi, jer bi imali veću dnevnicu nego drugim danima. Negdje smo spominjali da i sami vlasnici mogu raditi nedjeljom, da se i to iskoristi. Ali, razgovori još traju i puno je toga na stolu. Teško je zadovoljiti sve strane, ali u konačnici mislim da prvo radnike treba ispoštovati, pa sve ostalo, naglasio je Jurković.
Upitali smo ga kakve posljedice je po Neum ostavila zabrana rada nedjeljom.
- Mi smo specifična sredina i jedini smo grad na jadranskoj obali gdje u sezoni imamo pet, šest puta više stanovnika, nego onih koji stalno tu borave. Prvo, infrastrukturno je teško izdržati taj pritisak i onda kad imate više ljudi, a nemaju osnovnu opskrbu, osim restorana i kafića, to je po meni veliki udar na samo mjesto. Sigurno je da su ti gubici veliki, posebno u dijelu trgovina gledajući da je Neum mjesto koje živi od sezone i od tih pet, šest mjeseci. Trgovci imaju više prometa, pa bi mogli zadržati te radnike i tokom godine kad je promet dosta manji nego u ovih nekoliko mjeseci. Iz tog razloga bi nam odgovaralo da se nađe model da trgovine rade, kaže Jurković.
Sastanak ESV-a
Mišljenja je da se treba dopustiti manjim trgovinama da rade i egzistiraju, da vlasnici žive od svog rada i da mogu opstati.
- Veliki će se s tim izboriti, ali male trgovine teško će moći nastaviti djelatnost ako ne budu mogli raditi nedjeljom, zaključuje Jurković.
Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, kaže da je dobila informacije kako će biti organizovan sastanak sa članovima Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH i da očekuje poziv za taj sastanak. Potom je i ministar Hasičević najavio zajednički sastanak koji će se održati 3. juna u Mostaru sa socijalnim partnerima, s kojima je ranije dogovorena zakonska odredba o radu nedjeljom.
Podsjetimo, u razgovoru za naš list Zijad Krnjić, član UO UIOBiH, govorio je o brojkama koje su rezultat zabrane rada nedjeljom u FBiH.
- Kad se računski izvuče prosjek povećanja maloprodaje u cijeloj BiH, a on bi bio 5,42 posto, i primijeni na entitete, proizlazi da je u prvom kvartalu 2025. promet maloprodaje u FBiH trebao iznositi 15,818 mlr, bez Orašja, ali je ostvaren u iznosu 15,528 mlr. KM, tako da se zbog zabrane rada nedjeljom iz FBiH prelilo maloprodajnog prometa oko 290,27 miliona KM u maloprodaju RS-a. U tom prometu je sadržano oko 42.089.000 KM PDV-a. Međutim, u stvarnoj raspodjeli PDV-a će koeficijent FBiH popraviti porast prometa Orašja za oko 13 miliona tako da je iznos koji će građani FBiH, umjesto u budžet FBiH, uplatiti u budžet RS-a oko 29.000.000 KM zbog seljenja dijela prometa maloprodaje iz FBiH u RS, kazao je Krnjić.
Orašje je prvo tražilo i dobilo izuzeće iz pomenutog zakona.
