Propada nam novac iz fondova EU - Zbog čega? Evo šta kažu stručnjaci

U Bosni i Hercegovini već godinama u značajnoj mjeri ostaju neiskorištena bespovratna sredstva EU fondova. Najveća prepreka je što nedostaju administrativni kapaciteti za kvalitetnu pripremu prijava i upravljanja projektima.

Iz podataka koje je Oslobođenje dobilo od Direkcije za evropske integracije BiH, ali i od entitetskih privrednih komora, da se primijetiti da je najviše projekata i najviše novca iz ovih fondova izdvojeno za lokalne zajednice i institucije, a vrlo malo za projekte, recimo, malih privreda. Iz entitetskih komora ističu da se ljudi teško odlučuju aplicirati, posebno ako su manji iznosi, zbog komplikovanih procedura, ali i kasnijeg izvještavanja o projektu i utrošenom novcu.

Šta donosi članstvo u EU

Iskustvo Hrvatske može biti od velike pomoći: BiH radom može do milijardi iz fondova EU

Iz Delegacije za evropske integracije za Oslobođenje ističu da je Evropska komisija u okviru IPA III (Instrument pretpristupne pomoći), koju BiH koristi u periodu 2021-2027. godina, do sada odobrila četiri državna paketa pomoći u vrijednosti od oko 239 miliona eura, a ako se ovome dodaju, naprimjer, posebne mjere podrške EU, ovaj iznos je i veći.

Revizija prijedloga

- Novac iz državnih paketa pomoći za 2021, 2022. i 2023. godinu je operativan, a novac iz državnog paketa pomoći za 2024, koji je odobren u maju prošle godine - 50,7 miliona eura, bit će operativan nakon skorog zaključivanja finansijskog sporazuma. Korisnici ovog tipa podrške su uglavnom institucije, a kroz ove državne pakete pomoći pokriveni su različiti sektori od poljoprivrede, transporta, okoliša i privatnog sektora do podrške reformama u sektoru pravosuđa, unutrašnjih poslova, javne uprave... U toku su aktivnosti institucija u BiH na reviziji projektnih prijedloga u okviru godišnjih državnih paketa pomoći za period 2025-2027. godina, a u skladu sa komentarima Evropske komisije vezano za relevantnost dostavljenih projektnih prijedloga. Inače, procijenjena vrijednost dostavljenih projektnih prijedloga u ova tri državna paketa pomoći je oko 140 miliona eura, a konačnu odluku o financiranju i iznosu novca donijet će Evropska komisija, ističu iz Delegacije.

Dodaju da se dio grant sredstava iz IPA III u BiH implementira putem programa teritorijalne saradnje, a čiji su najčešći korisnici lokalne zajednice i institucije na svim nivoima vlasti, razvojne agencije, neprofitne organizacije i drugi.

- U osam programa teritorijalne saradnje koje BiH koristi u periodu 2021-2027. godina sredstva se implementiraju putem javnih poziva, a korisnici iz BiH su do sada ostvarili učešće u više od 200 ovakvih projekta. Riječ je o preko 210 korisnika iz BiH, a koji na raspolaganju imaju budžet u iznosu višem od 78 miliona KM. Kroz ove projekte potiče se zajedničko rješavanje problema koji tište građane iz programskih područja, a koji uključuju partnere dvije ili više država korisnica, objašnjavaju iz Direkcije.

Napominju i da EU dio grantova u BiH usmjerava putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), kroz koji se podržavaju veliki infrastrukturni projekti. Kroz ovaj instrument EU je za BiH u prošloj godini odobreno nešto više od 20 miliona eura. Iako je ovo skromniji iznos u odnosu na prethodni period, BiH je i dalje jedan od najvećih korisnika ovog instrumenta u regiji, te je ukupni iznos alociranih sredstava za našu zemlju od početka korištenja ovog instrumenta (2009. godina) do sada oko 1,1 milijarda eura.

- Korisnici ovog instrumenta su uglavnom subjekti sa ovlaštenjem za pružanje javnih usluga, a sredstava se dodjeljuju putem javnog poziva koji se objavljuje na godišnjoj osnovi. Najveći dio novca je usmjeren na sektor transporta, a kroz ovaj instrument finansiraju se i projekti vezani za okoliš, energiju, digitalizaciju, te socijalni sektor. Neki od primjera većih projekata koji su financirani ili se financiraju iz IPA su izgradnja državnog zatvora, izgradnja autoceste na koridoru 5c, rekonstrukcija Luke Brčko, opremanje Carinske laboratorije UINO, izgradnja i obnova pravosudnih objekata u BiH, kažu iz Direkcije.

Naša država je krajem prošle godine podnijela prvi put i aplikaciju za korištenje EU Fonda solidarnosti za pomoć u otklanjanju posljedica poplava koje su pogodile BiH početkom oktobra 2024.

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, za Oslobođenje kaže da je najveća prepreka nekorištenju sredstava u tome što mnogim lokalnim vlastima i drugim organizacijama nedostaju administrativni kapaciteti za kvalitetnu pripremu prijava i upravljanje projektima.

- Domaćim aplikantima nedostaju financijska sredstva za pripremu i sufinansiranje projekata. Fondovi EU obično ne pokrivaju više od 85 posto ukupne sume, tako da zainteresirani partneri sami na neki način moraju obezbijediti 15 posto sufinansiranja, ističe Jašarspahić.

Ocjenjuje da su iskustva uglavnom pozitivna, ali da IPA program ima vrlo zahtjevne procedure kojih se tokom procesa apliciranja, ali i same realizacije projekata treba striktno pridržavati.

Ističe da se najviše koriste IPA sredstva u oblasti konkurentnost i inovacije, zapošljavanja i socijalne zaštite, okoliša i transporta.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS-a, cijeni da su komplikovane procedure pri apliciranju, ali i obimno izvještavanje o tome kako su utrošena sredstva.

- Tako da privredni subjekti koji nemaju dovoljno ljudskih kapaciteta teško mogu i aplicirati na takve projekte. Čak neki zbog neznanja i ne pristupaju iako možda imaju realne osnove, tako da najviše koristi od toga imaju konsultantske kuće koje nude svoje usluge. Jedan od problema, pored kompikovanih procedura, jeste i nedostatak kapaciteta za apliciranje na takve projekte, ističe Ćorić.

Bez pristupa

Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je više razloga za neiskorištenost IPA fondova.

- Generalno, nemamo pristup većini EU fondova, jer kasnimo u integracijama i kad sam posljednji put imao prilike vidjeti neke podatke, koristili smo tek mali dio toga što je bilo dostupno, ali ne bih sada mogao ništa preciznije reći. Sigurno jedan od razloga je što i dalje relativno mali broj ljudi ima dovoljno informacija o raspoloživim fondovima i dovoljno znanja da pripremi projekte i ispuni uslove, a odgovornost vlasti je što ne ispunjava uslove da nam više fondova bude dostupno i što ne pomaže više u pripremi takvih aplikacija, ističe Gavran.

Ranije su iz Delegacije EU u BiH rekli kako su od 2007. do 2020. godine u BiH implementirani IPA I i IPA II fondovi u vrijednosti od 1,1 milijardu eura bespovratnih sredstava, te da se za razdoblje 2021-2027. godine kroz novi IPA III program osigurava oko 14,2 milijarde eura podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u ključnim političkim, institucionalnim, društvenim i ekonomskim reformama.