Progon u ime Sarajeva: Ko je dr. Anđelić da kritikuje dr. Karić, rođ. Londrc?
Dr. Neven Anđelić sa Regent’s University London nedavno je objavio tekst na jednom domaćem portalu. U tekstu dr. Anđelić, inače prisutan u javnosti Bosne i Hercegovine, analizirao je politiku i postupke gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, rođ. Londrc - od postavljanja spomenika Kralju Tvrtku, teksta ispisanog na spomen-ploči ubijenim na Kazanima, odnosu spram pripadnika/ca LGBTIQ+ zajednice do odlikovanja Anti Dayton pokreta. Da kritika u našem društvu nije dobrodošla, pa makar bila i argumentovana, pokazale su i reakcije. Umjesto argumentovanih reakcija i konstruktivnog dijaloga - jer nije zacementirano da mišljenja moraju biti identična, a pogotovo kada za ta mišljenja postoje i dokazi, oni kameni - uslijedili su napadi.
Lično zlo
Emir Ramić, direktor kanadskog Instituta za istraživanje genocida, uputio je pisma profesoru Geoffu Smithu, vicekancelaru i izvršnom direktoru Regent’s Universityja, te prof. Giovanniju Molariju, rektoru University of Bologna, na kojem je dr. Anđelić gostujući predavač. Zatražio je javno distanciranje ova dva univerziteta od dr. Anđelića, pozivajući se na antisemitizam, mizoginiju, krvnu klevetu. Razlog je, tvrdi u pismu, navođenje djevojačkog prezimena gradonačelnice, što je inače njezin, a ne Anđelićev izbor. Reagovao je i Stav. No, stvarni motiv je zapravo mnogo dublji. Kritika javnih dužnosnika, politika funkcionera, pogotovo ako je u službi većinskog, pripadajućeg, bit će dočekana na nož. Jer ko je dr. Anđelić da kritikuje dr. Karić, rođ. Londrc? Može samo aplaudirati. U suprotnom, udara se na egzistenciju, porodicu, život.
- Sramotno je to što se dešava da ljudi koji su prisutni u javnosti, iskazuju svoje argumentovano mišljenje koje ne mora da se slaže sa jednim dijelom ili većinom onih koji to čuju ili pročitaju, budu napadnuti na načine koji su drski, uvredljivi, nastoje da prošire to čak do te mjere da pišu navodno neka institucionalna pisma, recimo, mojim poslodavcima, misleći da će mi nauditi. Ovdje više nije stvar razlike u mišljenju, ovdje je stvar ličnog zla koje se nastoji nanijeti nekome koga se nikada nije vidjelo, kaže nam dr. Anđelić.
A ugnjetavanje neistomišljenika zapravo je vrlo opasno za jedno društvo.
- Ti ljudi stvaraju sebi gnijezdo u kojem su svi istomišljenici i jedni druge tapšu po ramenima. Nakon izvjesnog vremena, kada nema nikakvih pozitivnih promjena, počinju smatrati da je cijeli svijet protiv njih, i to je ustvari vrlo opasno. U takvoj situaciji se onda mogu razvijati ekstremne ideologije. I već se razvijaju, a možemo biti svjesni toga i svjedoci pokretanja tog talasa javnog mišljenja koji je baziran na radikalnijim objašnjenjima današnjice, kao i nedavne prošlosti. To je zaista ozbiljan problem u koji ulazi, nazovimo to tako, neka matrica bošnjačke javnosti. Naravno, postoji i vrlo jaki otpor od liberalno mislećih ljudi u sredinama gdje su u većini naseljeni Bošnjaci, ali sada je pitanje da li će se uspjeti oduprijeti i u tom smislu, ja zaista cijenim ljude koji vode borbu za istinu prvenstveno, ističe dr. Anđelić.
Dodaje da se skoro svako demokratsko društvo može opisati kao podijeljeno, ali da u BiH, nažalost, imamo višestruke podjele.
- Prvo su tu one etničke podjele koje su nacionalističke elite uspjele da postave u društvo i na osnovu tih podjela vladaju već tri desetljeća. A potom, unutar svake etnije imamo podjele na one nacionalističke, konzervativne, dogmatske, i one liberalno misleće koje su za otvoreno društvo, koje su i protiv etničkih podjela. To je situacija koja sa ovim duplim podjelama u BiH podriva državu i šteti joj, ističe dr. Anđelić.
Naglašava i da odgovornost javne riječi, nažalost, nije zaživjela u BiH. Tri medijske revolucije (internet, mobilna tehnologija i društvene mreže) u posljednjih 30 godina dovele su do demokratizacije medija, ali i do deprofesionalizacije.
Sa druge strane, Ramić, koji voli istaći da je bošnjački akademik, bavi se istraživanjem genocida, a u te svrhe ima i Udruženje koje je registrovao u svojoj kući. Prije 19 godina uputio je pismo tadašnjem premijeru Kanade izražavajući tugu u ime Bošnjaka i bosanskih muslimana zbog ubistva jednog od osnivača Hamasa, šeika Ahmeda Yassina. Inače, u ime Udruženja šalje saopštenja koja obiluju mržnjom.
Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, smatra da je bh. društvo već 30 godina učeno da je etnička posebnost najviša mjera vrijednosti u društvu.
- Dovelo je to do velikog nepovjerenja među ljudima. Pripadnost nekoj etniji stvara ključ povjerenja između njenih pripadnika. Svi drugi su potencijalni neprijatelji. O našem antifašističkom nasljeđu danas svaka zajednica govori iz svoga ugla. O jednom zajedničkom sjećanju više nema govora, kaže Ćudić.
Objašnjava da, kada u takvoj zajednici koja sve posmatra kroz prizmu svoje ugroženosti, a u BiH su svi “ugroženi”, iznesete stav koji je suprotan općeprihvatljivoj i udomaćenoj kulturi dominantne etnije tog mjesta, onda postajete neprijatelj naroda.
- Ako pri tome imate i drugačije ime, onda ste sigurno označeni kao sumnjivac. Zato ne treba ni biti iznenađujuće da se uskraćuju bilo kakvi oblici kritike, odnosno samokritike. Pojedincima se zabranjuje iznošenje stavova, diskriminišu ih u javnom prostoru. Bivaju izopšteni iz zajednice samo zato što misle svojom glavom. Ili kako bi to Staljin rekao: “Ko nije sa nama, protiv nas je.” Trenutno to vrijedi u našoj domovini. Više nego ikada. Nema dijaloga. Zato smo izgubili veliki broj mladih, smatra Ćudić.
Dodaje da je stalno propitivanje utvrđenih stavova sklonost manjeg broja ljudi.
- Oni mijenjaju stavove većine. Treba vremena i strpljenja. No, trud će se isplatiti, uvjeren je Ćudić.
Smatra da su radikalizacija i napadi izvana na neistomišljenike posljedica toga što je većina onih koji su se zaklinjali u vjeru i državu odlučila da ode iz ove šizofrene situacije.
- Svoju djecu odgajaju u nekoj drugoj zdravijoj sredini. Produbljuju podjele u nemogućnosti da život nastave ili da se nose sa svojim traumama iz rata. Zato i imamo radikalizaciju na svakom koraku našeg društva. Veliki broj onih koji ju podstiču žive ili u susjednim državama ili na Zapadu. Nisu ni svjesni koliko je ta njihova licemjerna politika štetna za Bosnu i Hercegovinu, poručuje Ćudić.
Ideološki centri
Prof. dr. Enver Kazaz kaže da je “javni prostor u BiH zatrovan žestokim govorom koji satire protivnika i svakog drugog ideološkog neistomišljenika smatra demonskim neprijateljem”.
- U aktuelnom slučaju, gospodin Anđelić je jedan od najvažnijih intelektualaca koji se bavi BiH i njegova sloboda mora biti beskrajna, baš kao i njegovo pravo da iznosi vlastita uvjerenja. Dajem mu svu podršku u tom smislu, a reagiranje Instituta za istraživanje genocida smatram politikantskim, kaže prof. dr. Kazaz.
Dodaje da je takva vrsta ponašanja potrebna jakim ideološkim centrima koji žele proizvesti mržnju i militantno raspoloženje u društvu.
