Prof. dr. Rešid Hafizović: Muslimani su evropskom kontinentu donijeli religijsku kulturu

Akademik prof. dr. Rešid Hafizović u četvrtak je održao predavanje o temi Islamske vrijednosti u kulturnom identitetu Evrope. Organizator tribine i razgovora, koji se održavaju jednom mjesečno, bio je Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, a u ulozi moderatorice bila je prof. dr. Zehra Alispahić.

Nenadoknadivi gubitak

- U vremenu kada se sve češće govori o kulturnom identitetu Evrope i naroda koji žive na njenim prostorima, zaboravlja se na hiljadugodišnje prisustvo muslimana u evropskoj povijesti kao jednu vrstu blagoslova i na činjenicu da je njihov izgon i izgon Jevreja sa prostora Španije bio i ostao nenadoknadiva kulturno-civilizacijska šteta i gubitak, poručila je prof. dr. Alispahić i dodala da je “filozofsko i znanstveno naslijeđe grčke civilizacije - upravo kao što to opisuje prof. dr. Hafizović u knjizi ‘Islam u kulturnom identitetu Europe’ - stiglo u Evropu isključivo pod prizmom islamskog halifata u Španiji”.

Prof. dr. Zehra Alispahić/ Didier Torche

Objasnila je da je islam gotovo hiljadu godina bio glavna kulturna snaga u Evropi. Osvrnula se i na izbor prof. dr. Hafizovića za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, rekavši da su čestitke stigle sa svih strana, te da je i organizacija tribine mali doprinos Fakulteta u čast prvom islamskom teologu koji je postao član ANUBiH.

Podsjetila je da je čestitku uputio i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, poručivši da moli uzvišenog Allaha za dobro zdravlje, kako bi prof. dr. Hafizović svojim daljnjim radom nastavio pozitivno djelovati na čitavu društvenu zajednicu. Predsjednik Upravnog odbora FIN-a prof. dr. Enes Ljevaković u čestitki je istakao da je članstvo u ANUBiH prestižno priznanje ne samo za prof. dr. Hafizovića i njegov angažman i rad već i za FIN, kao i za cijelu Islamsku zajednicu. Dekan FIN-a prof. dr. Zuhdija Hasanović poručio je da djela, radovi, naučnoistraživački projekti prof. dr. Hafizovića decenijama impresioniraju čitatelje, šireći horizonte spoznaje i svijesti, te inspirišući posebno mlade da se snažnije posvete nauci i naučnoistraživačkom radu.

Prof. dr. Hafizović je istakao da je fokus njegovog izlaganja na onome što su muslimani donijeli Evropi, kao i pitanje kakva bi Evropa i ostatak svijeta bili danas da su te vrijednosti prihvaćene.

- Ja ne mogu reći da neke vrijednosti islama nisu prihvaćene od pojedinaca u Evropi. Takvih je uvijek bilo i u ranijim stoljećima, do današnjeg dana. Danas možda i više neko ikada imate zaista cijelu plejadu nevjerovatnih znanstvenika koji pripadaju jednoj potpuno drugačijoj tradiciji, ali vrlo poštuju, vrlo korektno, nadasve, vrlo raskošno pišu o islamu, tako da preko njihovih tekstova i knjiga, gotovo da su muslimani ponovo u situaciji da otkrivaju intelektualni islam, a koga smo mi danas, nažalost, zaboravili, poručio je prof. dr. Hafizović i dodao da u svakom pokoljenju imamo nevjerovatno raskošna evropska pera koja dižu duhovni spomenik intelektualnom islamu koji je nekoć muslimane digao i dugo zadržao na svim krovovima svijeta - i znanstvenom i kulturnom, civilizacijskom i svakom drugom.

Istakao je da se nada da muslimani ponovo mogu biti na krovu svijeta, te da to treba da bude izazov za sve.

- Osobno vjerujem da će muslimani u javnom prostoru biti puno važniji i vidljiviji, poručio je prof. dr. Hafizović i osvrnuo se na vrijednosti islama bez kojih nije moguće zamisliti napredak ljudske zajednice.

Naglasio je da neće govoriti o svekolikim vrijednostima koje su muslimana i u Evropi, prije svega na Pirinejima, Siciliji, pa i Balkanu imali, vrijednostima na koje je Evropa morala čekati.

Govoreći o vrijednostima, istaknuo je da je izdvojio njih nekoliko iz konstruktivne tradicije islama - one vrijednosti koje utemeljuju svjetsku kulturu i civilizaciju. Dodao je da je prva vrijednost koju je islam ponudio Evropi islamski monoteizam - svijest o Bogu kao tvorcu svega.

- Muslimani su evropskom kontinentu donijeli religijsku kulturu koja zbori o jednom, jednosuštnom, jedinom, istinskom Bogu, Bogu koji je tvorac svega, Bogu koji tako nesebično dijeli bogatstvo, objasnio je prof. dr. Hafizović i dodao da je Evropa odbila takvu ideju i izabrala kulturu “mrtvog boga”.

Naglasio je da je to posebno vidljivo nakon Descartesovog cogita, čime je on detronizirao boga idejom o čovjeku koji je mjera svega i sebi i drugome.

- Iz takve kulture se razvio jedan faustovski čovjek koji bi htio biti mjera svemu u svijetu, čija je kolijevka Evropa, a koji ima namjeru pokoriti sve oko sebe. Možemo ostaviti jedno otvoreno pitanje za sve nas: Kakva bi Evropa bila da je prihvatila ovaj princip? Da li bi bilo kolonijalizma, imperijalizma i kapitalizma koji ne vodi računa o pojedincu, upitao je prof. dr. Hafizović.

Kao drugu vrijednost, istakao je Božji govor, sveobuhvatni božanski Logos i Riječ, upućen svima. Predstavlja univerzalno dobro i svjetionik prema kojem treba da se kreće.

- Riječ koju muslimani donose kao univerzalno dobro dato od Boga, a koje nije isključivo pravo jedne skupine. Riječ koja treba odnjegovati određeni broj pojedinaca koji će biti duhovna avangarda i svjetionik prema kojem skupine trebaju da hrle. Božanska riječ treba odnjegovati svaki pojedinačni mikrokosmos. Predstavlja prostor apsolutne potrage i za botaničara, genetičara, astrofizičara, teologa, prostor otvoren za sve ljude, bez obzira na to gdje pripadaju ili naučnu oblast kojom se bave, istakao je prof. dr. Hafizović i dodao da Evropa nije htjela ni takvog čovjeka.

Islamske vrijednosti u kulturnom identitetu Evrope/ Didier Torche

Evropa je, tvrdi, htjela čovjeka koji je - uz sve drugo što je učinio, a dosta lošeg je učinio - kulturni rasista.

- Podsjećam na Kantove riječi: “Umnost je utemeljena u bijelom čovjeku koji je kršćanin i živi isključivo u zemljama sjeverno od Pirineja.” Heidegger će kasnije ići dalje i reći: “Niko kao bijeli čovjek Evrope, koji je kršćanin, ne može da filozofira. Pogotovo ne čak ni u Evropi svi, nego samo oni koji govore njemački jezik”, objasnio je prof. dr. Hafizović.

Osvrnuo se i na pitanje kolonijalizma, a koji je sjena koja prati Evropu. Humanizam je ocijenio posebnom vrijednošću, koja je, prema islamskom učenju, neodvojiva od znanja.

- Treća vrijednost je znanje. Muslimani su donijeli posebnu formu - razvijali i donijeli - formu eksperimentalnog metoda. Francis Bacon je, naprimjer, jedan od naučnika koji je naglašavao da je eksperimentalni metod dio znanstvene kulture preuzet od Arapa, rekao je prof. dr. Hafizović.

Svijest o Bogu

Dodao je da se radi i o obliku znanja koji naučniku daje etičku dimenziju i odgovornost koja je rezultat svijesti o Bogu.

- Takvo znanje čuva svijet i potiče takozvani intelektualni džihad koji se razvija perom i tintom kao svjetlosnim krvotokom duha. Svijet je u miru onda kada je ovaj oblik džihada dominantan. Evropa se ipak odlučila na znanje koje je fokusirano na moć, te ne vodi računa o transcendentnom, kao ni o posljedicama onoga što čini, zaključio je prof. dr. Hafizović.

Akademik prof. dr. Hafizović je redovni profesor na FIN-u UNSA. Na Izbornoj skupštini ANUBiH održanoj 20. decembra izabran je za novog dopisnog člana ANUBiH u Odjeljenju humanističkih nauka. Od 2006. godine član je Iranske akademije znanosti - Odsjek za islamsku filozofiju i ‘irfan.