Prijeti nestašica lijekova: Veleprometnici od države traže 400 miliona KM

Bosna i Hercegovina se suočava s kontinuiranom krizom, a ta česta pojava, praćena inflacijom i pitanjem unutrašnjeg duga, nije zaobišla ni zdravstveni sektor. Trenutna situacija, ukoliko ne dođe do izmjene Pravilnika o kontroli cijena lijekova, oblikovanju cijena lijekova i izvještavanju o cijenama lijekova, rezultirat će novim nestašicama, tvrde u Udruženju veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH.

Samovolja proizvođača

Dalje navode da je u Evropskoj uniji zabilježena nestašica više od 50.000 zaštićenih naziva lijekova, te da za malu državu poput Bosne i Hercegovine ovo može predstavljati ozbiljan problem. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH zabilježila je više od 150 službenih nestašica u prethodnoj godini, no stvarna situacija na tržištu pokazuje da je taj broj znatno veći. U lancu snabdijevanja lijekovima, tvrde, Udruženje veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH ima ključnu ulogu i odgovorno je za više od 80 posto uvoza i distribucije lijekova.

- Što se tiče nestašica, one se uglavnom odnose na antibiotike, jeftine generičke lijekove, kaže predsjednik Udruženja veleprometnika lijekovima i medicinskim sredstvima u Bosni i Hercegovini Faruk Hadžić.

On naglašava potrebu za izmjenama Pravilnika predloženog od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a koji je na snazi od 2017. Tvrdi da zastarjelost ovog dokumenta nije usklađena s izazovima u lancu snabdijevanja na svjetskom i bh. tržištu.

- Pravilnik, čija je svrha ograničiti samovolju proizvođača u oblikovanju cijena, neadekvatno je prilagođen specifičnostima BiH. Za razliku od zemalja regiona, u našem pravilniku maksimalna cijena lijeka sadrži maržu veleprometnika - što u praksi znači da su veleprometnici nezaštićeni i prepušteni samovolji proizvođača lijekova, ističe Hadžić i dodaje da su veleprometnici u BiH najranjivija karika u lancu snabdijevanja lijekovima.

- Dug države i zdravstvenih institucija prema veleprometnicima procjenjuje se na oko 400 miliona KM. Neovisno o navedenim potraživanjama koja imamo, mi smo primorani uredno plaćati svoje dobavljače, čime smo postali finansijeri cijelog tržišta lijekova u BiH, objašnjava Hadžić.

U zahtjevu za izmjene Pravilnika Udruženje predlaže i uvođenje razumnog roka za primjenu novih cijena objavljenih na stranici Agencije, kako bi se izbjegla šteta uzrokovana obustavom prodaje zbog promjene cijena. U skladu s važećim Pravilnikom, veleprometnici su prisiljeni obustaviti prodaju istog dana kada se objave nove cijene, što uzrokuje finansijske gubitke zbog zaliha koje veleprometnici posjeduju na dan promjene cijena.

- Unatoč minimalnosti ove izmjene, ona je od velikog značaja, jer sprečava nestašice lijekova uzrokovane smanjenjem zaliha prije primjene Pravilnika i obustavom distribucije do usklađivanja cijena, kaže on.

Nedostupne cijene

Također, jedan od zahtjeva za izmjenu važećeg Pravilnika, upućen od UVLMS-a, korištenje je maksimalnih cijena iz Hrvatske, umjesto cijena HZZO-a koje više nisu javno dostupne.

- Za utvrđivanje maksimalne cijene lijekova u BiH trenutno se koristi prosjek izračuna klastera zemalja Hrvatske, Srbije i Slovenije. Međutim, HZZO je nedavno unutar svog pravilnika ograničio pristup informacijama o cijenama. Imajući u vidu tu promjenu, predlažemo korištenje maksimalnih cijena iz Hrvatske, kako bismo očuvali dosljednost izračunu temeljenom na informacijama iz zemalja u našem regionu, smatra Hadžić.

S druge strane, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH tvrde da je Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH važeći od 2017. i u dosadašnjoj implementaciji nisu uočili da je bilo problema u provođenju njegovih odredbi niti da je on razlog nestašice lijekova.

- Postoji i nadzorno tijelo imenovano od Vijeća ministara koje vrši nadzor nad primjenom ovog pravilnika. Veleprometnici izmjenom ovog pravilnika ne mogu riješiti svoje probleme koji su vezani za liste lijekova, pozicioniranje na listama, određivanje cijena po kojima će fondovi zdravstvenog osiguranja plaćati lijekove, navode iz Agencije.