Prije 33 godine rekli smo DA! Ovako je Oslobođenje ispratilo referendum 1992. godine
Građani Bosne i Hercegovine su na današnji dan 1992. godine glasno i jasno rekli DA za nezavisnu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu.
U nastavku donosimo hronologiju događaja prije i nakon 1. marta 1992. godine.
28. februar 1992. - Referendum, pa novi izbori!
Građani BiH na referendumu treba javno da definišu svoj stav i izraze spremnost da sačuvaju ono što im stoljećima pripada.
Kad ovaj tekst bude objelodanjen već će se znati šta su se i jesu li se uopšte o nečemu dogovorili sarajevski trgovci onom istorijsko-geografskom činjenicom, poznatom pod imenom Bosna i Hercegovina, i sudbinama onih koji je odvajkada, pa sve do današnjeg dana nastanjuju. Koliko u njihovom gestu ima samozvane pozvanosti da o tome odlučuju i nasilno uzurpiranog prava da se nekažnjeno takvom trgovinom bave već je i danas jasno ne samo mnogima koji se ne mogu i ne smiju pomiriti s takvom političkom praksom, već i onima u čije ime, navodno, sve to čine, tj. poslušnim pripadnicima njihovih stranaka koje - zarad većeg digniteta i lažnog legaliteta svoje nakane - najrađe nazivaju narodom, dabogme čitavim i uz to - svojim.
Referendum, pa novi izbori/ Arhiv Oslobođenja
Građani jednako suvereni
- Želimo da svi narodi Bosne i Hercegovine žive u slozi i da svi zajedno i svaki posebno bude jednako suveren, ravnopravan i slobodan, rekli su jučer, između ostalog, mons. Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski, i hadži Salih efendija Čolaković, predsjednik Mešihata Islamske vjerske zajednice BiH, na redovnoj konferenciji za novinare.
Prema stavu mons. Puljića - Bosna i Hercegovina bi trebalo i ubuduće da bude cjelovita i otvorena demokratska zajednica, jer i dalje treba da budemo u suživotu i toleranciji, ponašati se kao dobri vjernici i građani. Nadbiskup vrhbosanski, dalje, naglašava da je opredjeljenje za samostalnu, suverenu i nezavisnu BiH normalan slijed stoljetnog života koji se na bh. tlu odvija i da to ne treba izgubiti.
- Smatramo da Crkva ima pravo potaknuti svoje vjernike da ispune svoja gradanska prava, da svoja vjernička uvjerenja ugrade u svoju domovinu, rekao je mons. Puljić. Zato je on i ovog puta pozvao katoličke vjernike da izađu na referendum i izraze svoju građansku volju. Hadži Salih ef. Čolaković rekao je da je ovo istorijski trenutak, ne samo za Muslimane nego i za sve vjernike i građane Bosne i Hercegovine. Podsjećajući na stav Islamske vjerske zajednice o tome da BiH bude cjelovita i suverena država, on je rekao da Bosna i Hercegovina postoji više od 500 godina, a da su Muslimani u cijelom tom razdoblju pokazali i dokazali da žele živjeti zajedno sa svojim komšijama Srbima i Hrvatima i da ovdje nikome ne treba da bude tijesno. Po njegovim riječima, bilo bi nam u BiH tijesno kad bismo živjeli bez naših komšija drugih nacija i vjera.
- Referendum koji očekujemo i na koji ćemo izać za nas Muslimane nije samo političko pitanje, podvukao je ef. Čolaković.
Jeste i to, ali to je i pitanje naše vjere, savjesti, odgovornosti, časti, dostojanstva i u tom smislu su na sve muslimanske vjernike apelovali i Rijaset IVZ i Mešihat ove vjerske zajednice.
29. februar 1992. - BiH odlučuje o suverenosti
Oko 4.500 glasačkih mjesta otvoreno je u 7 časova. Građani Bosne i Hercegovine danas i sutra od 7 do 19 sati imaju priliku da izraze svoju volju i da definišu mapu svog životnog prostora. Odlučuje se o suverenosti i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Prema posljednjoj informaciji, koju je Oslobođenje dobilo od Mirka Boškovića, predsjednika Republičke izborne komisije, sve pripreme za današnji referendum obavljene su na vrijeme u 107 od ukupno 109 bh. opština. Do posljednjeg časa nije bilo riješeno pitanje prostora glasačkog mjesta u dvije komune Bosanskom Grahovu i Drvaru.
BiH odlučuje o suverenosti/ Arhiv Oslobođenja
Više od referenduma
Danas je prvi dan referenduma. Formulacija upita daje mu povijesni značaj, ma koliko se tvrdilo, s obzirom na slijed zakulisnih dogovora između nasljednika bivše Jugoslavije i zapadnih diplomata, da je to pitanje već riješeno. Na ovim prostorima za neke dilema glasanja "ZA" ili "PROTIV", za druge prilika da bojkotom i još ponečim iskažu lojalnost svom nacionu i vođstvu nacionalnog pokreta. Da li je bojkot primjereniji od glasa protiv može se argumentirati ovako ili onako, ali da je u inače trusnoj i napetoj političkoj situaciji, te uz bitno poremećene međunacionalne odnose opasan, pokazuju mnogi ekscesi. Bez obzira na apele neprikosnovenih nacionalnih lidera na bh. tlu, sumnjam da će obitelji nedužnog glamočkog liječnika Kelave neko moći pojasniti da je isključivi krivac za gnusno ubojstvo samo mržnjom zaslijepljeni neposredni izvršitelj. Nikakvi izrazi sućuti ne mogu odagnati saznanje da dobar dio krivice leži na onima što su na bojkot i sve što uz njega ide poticali.
Više od referenduma/ Arhiv Oslobođenja
1. mart 1992. - Odziv veoma dobar
"Odziv glasača je veoma dobar". Ovom rečenicom započeo je svoj prvi raport pred novinarima Mirko Bošković, predsjednik Republičke izborne komisije o prijepodnevnom stanju na više od četiri i po hiljade biračkih mjesta, na kojima su se građani BiH juče u sedam sati počeli izjašnjavati o budućem ustavno-pravnom ustrojstvu svoje republike. Pred mnogobrojnim domaćim i inostranim novinarima Bošković je potom iznio i nekoliko konkretnih podataka. Uz napomenu da su oni već promijenjeni, s obzirom na to da se konferencija za novinare održavala u 14 sati, on je kazao da je u nekim opštinama do 10 sati glasalo više od 50 odsto građana. To su: Brčko, Banovići, Živinice, Vareš... Naspram ovih komuna, istina na manjem broju glasačkih mjesta, u opštinama nadomak Sarajeva - Breza i Visoko do 12 sati, prema riječima predsjednika Republičke izborne komisije, glasanje je takoreći završeno: do podne ovdje je svoju volju za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu izrazilo kompletno biračko tijelo.
Odziv veoma dobar/ Arhiv Oslobođenja
Referendum - okom kamere/ Arhiv Oslobođenja
2. mart 1992. - Ubjedljiv odgovor Evropi
Uz tvrdnju da se na referendum odazvao izuzetno veliki broj građana, predsjednik republičke izborne komisije Mirko Bošković je na jučerašnjoj, drugoj po redu, konferenciji za štampu kazao i to da je do 10 sati juče ujutro svoju građansku dužnost obavilo 50,88 odsto ukupnog biračkog tijela Bosne i Hercegovine. Ovo, rekao je on nisu definitivni pokazatelji, jer kasne podaci iz većeg broja izbornih komisija. Po visokim procentima glasača prednjače Brčko (67,77), Cazin (89,57), Vitez (78,42) V. Kladuša (79,95), Jablanica (77), te sarajevska opština Centar (61,06) i tako dalje. Pred izuzetno velikim brojem domaćih i stranih novinara, Bošković je ustvrdio i to da su se na pojedinim glasačkim mjestima u jednom broju bh. opština građani izjasnili u stoprocentnom iznosu, pridodajući tome i ohrabrujuću konstataciju: većih značajnijih ekscesa do ovog trenutka, na sreću, nije bilo.
Ubjedljiv odgovor Evropi/ Arhiv Oslobođenja
Vanredno izdanje - Barikade protiv Sarajeva
Glavni grad Bosne i Hercegovine osvanuo je jutros pod barikadama koje su postavljene tokom noći na svim ključnim raskrsnicama. Prema zvaničnim informacijama MUP-a BiH pale su i prve žrtve, čiji tačan broj i identitet do trenutka završavanja ovog vanrednog izdanja Oslobođenja još nisu saopšteni. Ima, dakle, mrtvih i ranjenih. U gradu je potpuno paralisano svako kretanje, na taj način što su barikade na kojima se nalaze naoružani civili, postavljene svom njegovom širinom i presjekle sve tokove saobraćaja i života. Isto tako, paralisane su sve saobraćajne veze Sarajeva sa ostalim dijelovima Republike, ne idu vozovi, autobusi, blokiran je aerodrom, svi prilazi gradu iz ključnih pravaca, Pala, Trnova, Blažuja, Ilijaša takođe su presječeni i pod kontrolom naoružanih civila. Tek nakon zvaničnog saopštenja SDSBiH građanima Sarajeva bilo je jasno ko je postavio barikade. U tom saopštenju kao glavni razlog za blokadu Sarajeva navodi se nedjeljna tragedija na Baščaršiji kada je ubijen građanin srpske nacionalnosti Nikola Gardović, a jedan ranjen.
Oni su bili učesnici svadbe što se zaustavila na parkiralištu, na putu do Pravoslavne crkve. SDSBiH u ovom saopštenju iznosi i svoje uslove za deblokadu grada, od kojih je najvažniji da se zaustavi svako dalje angažovanje oko priznavanja nezavisnosti BiH do postizanja dogovora triju naroda. Od ranog jutra u gradu zasjeda Republički krizni štab a saopštenja stižu iz svih republičkih institucija i stranaka. Ona su često kontradiktorna i ne pružaju jasnu sliku o tome šta se u stvari događa. Tako, prema saopštenju MUP-a BiH, veći dio grada kontrolišu pripadnici MUP-a, dok s druge strane nije teško primijetiti da neka ključna mjesta drže pod svojom kontrolom naoružani pripadnici SDS-a.
