Prihvatio krivicu: Denis Stojnić uzimao pare da bi "rješavao" tuđe probleme s OSA-om
Posljednje ročište Denisu Stojniću za krivično djelo Primanje dara ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, održano je danas u Sudu Bosne i Hercegovine.
Stojnić je, naime, prihvatio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je dobio godinu dana zatvorske kazne i bit će dužan platiti određenu sumu novca.
Prema sporazumu o priznanju krivice, Stojnićeva kazna podrazumijeva godinu dana zatvora, no to će biti moguće preinačiti u novčanu kaznu, koja iznosi 100 KM po danu zatvora. Zatim treba u narednih godinu dana platiti 40.000 KM kazne, a bit će mu oduzeta i imovina stečena iz krivičnog djela u iznosu od 47.000 KM.
Stojnić je tokom ročišta imao mjere zabrane, koju su mu ukinute ovom presudom, odnosno dozvoljeno mu je putovanje na mečeve izvan države, a ukinuta mu je mjera obaveze javljanja u policijsku stanicu, javlja Klix.
Sud BiH je saglasan sa sporazumom Tužilaštva BiH i Denisa Stojnića, a o pravosnažnoj presudi bi u narednim danima trebao obavijestiti javnost.
Podsjetimo, u septembru prošle godine je počelo suđenje Stojniću nakon što je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv njega zbog krivičnog djela iz člana 219. stav 1 Krivičnog zakona BiH, u vezi s članom 29. i članom 54. istog Zakona.
Kako je tada navedeno u optužnici, Stojnić je do kraja oktobra 2022. na području KS, u namjeri sticanja imovinske koristi u novcu, koristeći počasnu iskaznicu Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), kao i stalnim neposrednim i posrednim kontaktima s nekadašnjim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem, od M. S. A. A. i A. S. A. B. zahtijevao i primio novčane iznose od 25.000 eura i 24.000 KM. Dalje se navodi da je na taj način koristio svoj stvarni utjecajni položaj prema Osmanu Mehmedagiću kao službenom licu u instituciji Bosne i Hercegovine, te tako posreduje da u svojstvu direktora OSA-e BiH naredi pokretanje nove procedure sigurnosnih provjera unutar službe i utječe da izvršene provjere ukažu da naprijed navedena dva strana državljanina ne predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost, odnosno prijetnju za javni poredak, javni red i mir ili sigurnost Bosne i Hercegovine i time ne budu protjerani ili udaljeni iz BiH.
