Preminuo Dževad Juzbašić: Nagrađivani historičar i član ANUBiH

Dževad Juzbašić/ historiografija.ba/
Dževad Juzbašić, ugledni historičar i redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU BiH), preminuo je danas u Sarajevu u 95. godini.
Na portalu historiografija.ba istaknuto je da je Dževad Juzbašić rođen 2. septembra 1929. godine u Sarajevu. Studij historije završio je 1955. godine na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA). Nakon kraćeg perioda rada kao profesor u Prvoj klasičnoj gimnaziji, svoju naučnu karijeru započeo je u Institutu za historiju u Sarajevu, tada poznatom kao Institut za istoriju radničkog pokreta. Tokom svoje karijere, Juzbašić se najvećim dijelom bavio historijom Bosne i Hercegovine u austrougarskom periodu.
Doktorirao je s tezom "Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere", a posebno se bavio pitanjima jezičke politike u Bosni i Hercegovini, te širim pitanjima nacionalno-političkih odnosa i privrednih kretanja u zemlji krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Osim svog rada u Institutu za historiju, Dževad Juzbašić je 1994. godine izabran za redovnog profesora na Filozofskom fakultetu UNSA. Za dopisnog člana ANU BiH izabran je 1995. godine, a 2002. godine postao je redovni član ove ugledne institucije.
"Akademik Dževad Juzbašić ostavio je dubok trag u našoj historiografiji i bio jedan od najcjenjenijih bh. historičara", navedeno je na portalu historiografija.ba.
Tokom svoje plodne karijere, Juzbašić je dobio prestižne nagrade, uključujući Herderovu nagradu 1994. godine, koju dodjeljuje Univerzitet u Beču, te Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva 2000. godine. Ove nagrade su potvrda njegovog značajnog doprinosa historijskoj nauci i prepoznatljivosti njegovog rada kako u zemlji, tako i na međunarodnom nivou.
Dževad Juzbašić će ostati upamćen kao izuzetno vrijedan historičar, čiji je rad značajno obogatio razumijevanje historije Bosne i Hercegovine, posebno u kontekstu austrougarskog perioda. Njegov doprinos nauci i obrazovanju ostat će trajna inspiracija budućim generacijama historičara.