Prelazak EU granice postao test strpljenja: "Osjećate se kao lopov koji moli"
Evropska unija započela je postepenu primjenu novog sistema ulaska-izlaska (EES), koji elektronski bilježi dolaske i odlaske državljana zemalja van šengenskog prostora. Trenutno se EES koristi na graničnim prijelazima Hrvatske četiri sata dnevno, u novembru će radno vrijeme biti produženo na osam sati, dok će od aprila naredne godine sistem biti u neprekidnoj 24-satnoj primjeni.
U razgovoru za N1 iz Brisela, putnik je opisao kako tranzicija izgleda iz perspektive građana Bosne i Hercegovine, koji nisu dio EU ni Šengena, uz fotografije redova i procjene čekanja koje, kako kaže, traju i do nekoliko sati.
“Hiljadu ljudi u redu, tri sata čekanja”
Vilić navodi da mu je ulazak u Belgiju već duže vrijeme “traumatično iskustvo”, a razdvojeni redovi za državljane EU i “ostale” dodatno pojačavaju osjećaj isključenosti.
- Konkretno ovaj put, bio sam svjestan da kreće uvođenje tog sistema. Međutim, i dalje nisam siguran da li su ove džinovske gužve bile posljedica novog sistema ili standardna situacija na belgijskoj granici. Letio sam preko aerodroma Zaventem i dobio sam neke neformalne informacije da primjena započinje prvo u Estoniji i Luksemburgu, a potom da će se lagano raširiti po ostatku Evropske unije. Kao što kažem, to su neformalne informacije. Ono što znam jeste da je ovaj put u redu bilo barem hiljadu ljudi, što je sigurno oko tri sata čekanja. Njihove tvrdnje su bile da je riječ o standardnoj situaciji kada više aviona sleti u isto vrijeme. Istovremeno gledate kako građani EU ne čekaju ni 15 minuta, a mi stojimo. Nekad se zaista osjećate kao da ste nešto krivi, kao ‘lopov’ koji moli da ga puste. A svrha moje posjete Briselu, kao i najčešće, je poslovna, zapravo politička. To zaista nije najbolji način ophođenja prema ljudima, posebno kada EU ističe da je BiH dio evropske porodice, rekao je Vilić.
Dodao je da je, zahvaljujući važnom sastanku, uspio ubrzati prolaz, ali da ni to ne smatra pravednim:
- Zbog važnog sastanka u Evropskom parlamentu zamolio sam osoblje da me propusti preko reda i uspjeli su. Ali iskreno, ni to nije fer prema ljudima koji možda nemaju ‘dobar razlog’, a moraju stajati satima. Sistem bi trebao jednako efikasno funkcionisati za sve koji ispunjavaju uslove ulaska, rekao je on.
Govoreći o kopnenim prelascima, Vilić je podsjetio da je kao student, tokom boravka u Albaniji, često prelazio granice autobusom:
- Navikao sam na proceduru: izlazak iz autobusa, stajanje u redovima, predaja pasoša, fizički prelazak, pa vraćanje dokumenata. Meni to više nije traumatično, ali potpuno razumijem da porodicama s djecom, pogotovo noću, to bude vrlo teško. To su situacije u kojima ljudi budu umorni, nervozni i osjete se kao da nisu dobrodošli, rekao je.
“EU kažnjava građane, a ne političare s diplomatskim pasošima”
Na pitanje o porukama iz Brisela i realnosti na granicama, Vilić je odgovorio:
- Zvaničnici EU često dolaze u BiH i govore kako naši političari kažnjavaju građane. Ali ovdje se stiče dojam da i EU kažnjava građane BiH, možda zbog grijehova nekih političara. Na kraju, ispaštamo mi koji putujemo. Nisu oni s diplomatskim pasošima koji lete helikopterima ti koji će stajati u redovima po tri sata.
Za narednu godinu najavljena je i primjena Evropskog sistema za putne informacije i odobrenje (ETIAS), elektronskog sistema koji će biti obavezan za putnike iz zemalja koje ne trebaju vizu za ulazak u Šengen. Sistem će važiti tri godine, a putnici će plaćati jednokratnu naknadu od 20 eura po osobi.
Na pitanje kako će izgledati ljetovanja porodica iz BiH nakon uvođenja novih pravila, Vilić je odgovorio:
- Budući da je jedna od četiri osnovne slobode Evropske unije sloboda kretanja, mislim da ovo na neki način anulira efekte bezviznog režima. Poenta bezviznog režima jeste zbližavanje između država kandidata i Evropske unije, a sada imate prepreke koje se stvaraju. To definitivno ne doprinosi percepciji građana BiH da su prihvaćeni i poželjni u Evropskoj uniji. Nedavno je komesarka za proširenje Marta Kos prilikom posjete našoj državi objavila nove podatke o podršci članstvu BiH, koja je i dalje na dobrom nivou, međutim trend posljednjih godina pokazuje da nivo podrške članstvu BiH u oba entiteta opada. Mislim da ovo stvarno nije potez koji će doprinijeti učvršćivanju percepcije da je BiH ne samo dobrodošla nego i poželjna u Evropskoj uniji. Nije samo interes BiH članstvo u Evropskoj uniji; u ovom geopolitičkom trenutku to je interes i zvaničnog Brisela da BiH i ostatak zemalja Zapadnog Balkana postanu dio Evropske unije. Iako smatram da je većinski naša, dakle bh. strana, kriva za manjak progresa na tom putu, imamo u potpunosti nelogične trenutke kada primjećujemo kontradiktornosti između poruka iz Brisela i stvarnih poteza, zaključio je Vilić.
Na kraju je poručio da će tek naredna godina pokazati hoće li EES donijeti očekivane poteškoće ili pozitivno iznenaditi u praksi:
- Efekte ovih odluka vidimo na aerodromima, autobuskim stanicama, granicama – najbliže preko Hrvatske pa dalje. Vidjet ćemo hoće li potpuna primjena olakšati stvari ili potvrditi bojazni. Volio bih da se pozitivno iznenadimo, rekao je Vilić.
