Predstavljena je knjiga "Hamza": Sloboda medija je stub na kojem počiva svako društvo
Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, danas je u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu predstavljena knjiga "Hamza". Riječ je o naslijeđu i ostavštini jednog od najvećih bosanskohercegovačkih novinara Hamze Bakšića.
Knjiga se sastoji ne samo od ponovljenog izdanja Hamzinog podsjetnika novinarima "Ja, novinar", nego i od odabranih komentara koji su objavljivani u kolumni "Kraj stoljeća" te od pažljivo probranih dijeloga ratnog dnevnika Hamze Bakšića "Sarajeva više nema".
- Medijske slobode danas su u izuzetno otežanim okolonostima, novinari rade pod kombinacijom ekonomskih, političkih i fizičkih pritisaka. Ipak, ne preostaje ništa drugo nego da rade svoj posao i da čuvaju integritet svoje profesije na način da postavljaju uvijek nove standarde, ako i pokleknu da ustanu i opet rade i započnu jutro sa uvjerenjima koja su imali i u prethodnim danima, poručila je urednica knjige "Hamza" Selma Zulić Šiljak.
Naglasila je i kako Dan slobode medija nije samo pitanje novinarstva i novinara, nego pitanje svih građana Bosne i Hercegovine, njihovog povjerenja u novinarstvo.
- Trebaju da se upitaju da li restrikcije nad medijskim slobodama znače i restrikcije njihovog prava da budu informisani te da u tom smislu i oni žustrije i glasnije reaguju kad svjedoče napadima na novinare i pritiscima na medijsku zajednicu, kazala je Zulić Šiljak.
Dan slobode medija se ne bi trebao slaviti samo kao medijski dan, smatra direktor Mediacentra Boro Kontić i naglašava kako je ovo dan kompletne zajednice.
- Sloboda štampe nije samo vezana za medije, ona je stub na kojem počiva svako društvo, istakao je.
Uprkos tome što sloboda štampe u BiH sa sobom nosi mnogo opasnosti, Kontić naglašava kako ona i ovdje, ali i u velikim demokratskim državama, uvijek postoji.
- To je ispit koji se polaže, ta se škola nikad ne završava, ali postoji prostor da se izborimo za slobodu medija i štampe, ne samo zbog medija nego zbog ukupne javnosti u BiH. Možete samo zamisliti da ovdje ljudi ne mogu da dobiju informaciju o tome šta mu radi politika, ekonomija, razne grupe izvan sistema - kad toga ne bi bilo, bili bismo u očajnoj poziciji. Sloboda štampe je vrijednost za koju se vrijedi boriti, kazao je.
Smatra i kako je odgovornost najvažnija stvar u novinarstvu jer je odgovornost novinara prema društvu i zajednici ogromna.
- Na osnovu toga ljudi stiču uvod u ono u čemu žive, donose odluke na izborima i odlučuju kome će dati povjerenje. Bosanskohercegovačko novinarstvo, kakvo god da je, još uvijek je pet puta bolje nego što je politika. Novinarstvo ne postoji zbog novinarstva i medija, postoji zbog javnosti u zemlji, prema tome javnost mora da zna kako se troše pare - građani pune budžete, političari ih troše i osnovno pitanje bi trebalo biti: na šta trošite naše pare, poručio je Kontić.
Inače, Bosna i Hercegovina je jako pala na ovogodišnjoj listi Reportera bez granica o slobodi medija u svijetu i sada, u odnosu na prošlu godinu kada smo bili na 64. poziciji, zauzimamo 81. mjesto. Tome su umnogome doprinijele izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima se u ovom bh. entitetu kriminalizuje kleveta.
- BiH je zbog klevete pala prema 90. mjesto, a ako usvoje zakon o stranim agentima otićemo na 120. mjesto. Time ćemo se primaći zemljama bez slobode štampe. To je jako loše uticalo na novinarstvo, na porast samocenzure, ali najveći problem je u tome što političari više ne moraju da sami podižu tužbu, imaju pravosudne organe koji pokreću to po službenoj dužnosti, a kad znamo kakvi su nam pravosudni organi i koliki je utjecaj politike na njih, onda možete da zamislite u kakvoj su situaciji novinari. Imate ogromni politički i ekonomski pritisak, a nekad se i fizički napadaju i prijeti im se. Ali, ono što ne vidim, a u svijetu je tradicija, to je velika solidarnost svih medija. To iste sekunde treba da bude tema svih medija i ključna društvena tema - napadnut čovjek koji pokušava da obavijesti javnost o onom što se dešava, zaključio je direktor Mediacentra Boro Kontić.
