Pred BiH je historijska raskrsnica - "Put ka članstvu ili neki drugi svjetski akteri koji nam ne odgovaraju"

Evropsko vijeće zasjeda za tri sedmice, a lideri stranaka državne koalicije još nisu uspjeli usaglasiti zakone o sukobu interesa i sudovima Bosne i Hercegovine, te izmjene Izbornog zakona kojima bi se garantovao integritet izbornog procesa. Sve pobrojano je uslov za pozitivnu odluku o otvaranju pregovora EU sa našom zemljom. Da bi Evropsko vijeće moglo donijeti pozitivnu odluku, nužna je i pozitivna preporuka Evropske komisije u izvještaju koji se očekuje, ali je vremena sve manje.

Vrijeme razgovora

Posljednji sastanak lidera koalicije nije iznjedrio dogovor. Lider HDZ-a BiH Dragan Čović naglasio je da su radne grupe napravile ozbiljan posao, no da je evidentno da nisu uspjeli kao predvodnici politika napraviti dovoljno osnove da se usuglase. On očekuje da u narednih nekoliko dana “mogu nešto usaglasiti”. Naredna sjednica Vijeća ministara je planirana za 4. mart. Lider SDP-a BiH Nermin Nikšić poručio je da su ostali pri svojim stavovima, ali da će pokušati uraditi sve što mogu. I dalje će se raditi na postizanju kompromisa.

“Jedini koji razgovorima u Mostaru mogu biti kompletno nezadovoljni su turista Schmidt (Christian, visoki predstavnik u BiH, op. a) i svjetski putnici koji BiH žele kolonijalni status, a njenim narodima status podanika. Kao učesnik sastanka, ohrabren sam činjenicom da smo satima konstruktivno razgovarali i pomjerali stvari u dobrom pravcu”, poručio je lider SNSD-a Milorad Dodik dan nakon sastanka, uz opasku da od EU očekuje “da vrednuje činjenicu da je evropski put zajednički cilj”.

Snježana Novaković-Bursać, državna delegatkinja SNSD-a, kazala je za RTRS da je uslov svih uslova da se pokaže napredak i to je ono što sigurno možemo da isporučimo.

- Uporno tvrdimo da je BiH u mnogim segmentima i sada možda na istom nivou, a negdje i malo ispred zemalja koje su, pa možda, i članice EU. Prema BiH se u odnosu na druge zemlje pokazuju različiti aršini, poručila je Novaković-Bursać.

Iz SDA cijene da se “građanima ponovo nude otrcane fraze o pozitivnoj atmosferi među partnerima”.

Prof. dr. Jelena Džankić iz Robert Schuman centra Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci kaže da je “izostanak dogovora nekima možda razočaravajući, ali nije neočekivan”.

- Reforme treba sprovoditi s ciljem boljeg života građana BiH, prosperitetnije države, postizanja standarda koji su u EU, a ne isključivo glede otvaranja pregovora. Ne treba da postoji pretpostavka da će EK kontinuirano prelaziti preko neispunjenih uslova. Put do EU je dug i zahtijeva promjene i kompromise u svim oblastima i na svim nivoima vlasti, ističe prof. dr. Džankić.

Dr. Marika Djolai, predavačica na Bradford univerzitetu i članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG), smatra da su optimistična predviđanja vrlo problematična, jer vremena u suštini skoro da i nema.

- Očigledno je da su, kao i mnogo puta do sada, neki drugi politički interesi prevagnuli i da jednostavno ne postoji svest o ozbiljnosti situacije i o tome da vreme u ovom slučaju nije rastegljiva kategorija, ističe dr. Djolai.

Donekle ima povjerenje u dobre namjere i sposobnosti predsjedavajuće VMBiH Borjane Krišto uoči predstojeće sjednice ove institucije.

- Ona je zaista u proteklom periodu pokazala i entuzijazam i posvećenost ispunjavanju kriterijuma. Tako da, ako ćemo to gledati optimistično, postoje šanse da se ipak reguliše, kaže naša sagovornica i podsjeća na posjetu predsjednice EK-a Ursule von der Leyen.

- Mislim da je ona donela poruku koja je glasila: “Mi želimo progres i želimo da otvorimo pregovore, molimo vas uradite ovo što tražimo od vas”, ističe dr. Djolai i dodaje da je situacija ozbiljna.

Ne radi se samo o propuštanju termina u martu. EU ove godine očekuju izbori u Evropskom parlamentu, ali i nova EK.

- Ne zna se kakvi će biti prioriteti nove komisije u odnosu na Zapadni Balkan. Nadamo se najboljem, ali da li će biti isto tako pozitivno raspoloženi prema BiH, ne možemo da znamo. Najbolje bi bilo da se svi uozbilje i da ispune zahteve koji su potrebni za otvaranje pregovora, naglašava dr. Djolai i dodaje da je atmosfera unutar evropskih institucija izuzetno pozitivna u ovom momentu.

Razlog je to što Komisija privodi kraju mandat i želi da ispuni planirano.

- Da li će nam progledati kroz prste? Nisam sigurna da će to biti slučaj. Kada govorimo o progresu, to zavisi koja merila koristite. Ako pogledate izveštaje različitih organizacija, po nekim je postignut progres, dok je po drugima on minimalan, naglašava dr. Djolai.

Smatra da su Plan rasta i investicije veoma važni, te je stoga za EK i evropske institucije izuzetno bitno da budu sigurne da će se novac iskoristiti i otići na prava mjesta, a ne biti pokraden za neke druge, možda čak i političke potrebe. Upravo zbog toga, usvajanje dva zakona itekako je važno.

Josip Juratović, izvjestitelj SPD-a u Odboru za evropsku politiku Bundestaga i predsjednik parlamentarne skupine za Zapadni Balkan, kaže da je optimista, posebno u posljednje dvije godine.

- Imam razumijevanje za to da se ne iznose detalji dok se ne dođe do dogovora, odnosno, to je i pravilno. Ljudi trebaju rješenja, a ne detalje gdje će se graditi atmosfera u kojoj su jedni protiv drugih. Sigurno niko neće dobiti sto posto svojih zahtjeva, ali će se svi moći snaći u tom rješenju. To i jeste odlika EU, demokracije. Imamo 27 članica, gdje svaka ima svoj interes, ali na kraju se uskladi cjelokupni savez, društvo ili politika na način da svako dođe u situaciju da možda nije sve optimalno za njega, ali može sa tim živjeti. Tako smo, već skoro osam decenija, u Evropi i sačuvali mir i stabilnost. Takvo nešto želim BiH i regiji, kaže Juratović.

A naredne sedmice u našu zemlju dolaze ministri/ce vanjskih (i evropskih poslova) članica EU - Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije.

- Sama činjenica da ministri vanjskih poslova država EU dolaze često u BiH, prije svega, znak je da je EU stalo da BiH konačno krene putem integracije, ističe Juratović i dodaje da upravo te posjete signaliziraju i domaćim političarima da Unija ozbiljno misli.

Ističe kako je sada do EU stalo i političkim strukturama.

- Međunarodnoj zajednici je stalo da BiH krene prema EU i euroatlantskim integracijama, ali stalo je i političkim strukturama u BiH. Godinama se međusobno blokiralo i održavala se klima gdje se posluživalo samo vlastito biračko tijelo. Tako se nije moglo doći do kompromisa. Situacija se mijenja, kaže Juratović i dodaje kako smatra da je dogovor moguće postići.

Historijska prekretnica

Važno je riješiti pitanje otvaranja pregovora u martu, jer bi se u suprotnom izgubila čitava godina.

Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH, kaže da je nakon sastanka lidera državne koalicije vidljivo da i dalje ne postoji konsenzus o tri zakona čije bi donošenje moglo dovesti do otvaranja pregovora o članstvu. Ukoliko BiH ne pokaže spremnost da primijeni stvarne i ozbiljne reforme, boji se da ćemo ostati zaglavljeni u kandidatskom statusu.

- U EU slijede izbori i o ovome se neće ponovo odlučivati prije iduće godine, a niko ne zna kakva će tada biti volja unutar Unije da pravi ustupke, kako je to slučaj sada. BiH je na historijskoj raskrsnici - ili će napokon ozbiljno početi raditi na članstvu ili će ostati u statusu quo koji pogoduje nekim drugim svjetskim akterima, a koji nikako nisu u interesu građana ove zemlje, naglašava Ćutahija.