Pred bh. vlastima je historijska odgovornost, a Dodikovi potezi oslikavaju lošeg gubitnika
Prof. dr. Asim Mujkić: Volio bih da zaslužimo taj korak
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković na službenom Facebook profilu objavio je da su ministri vanjskih poslova zemalja članica EU poslali pismo visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu u kojem traže da EU što prije, već do kraja ove godine, otvori pregovore o članstvu sa BiH.
Prilika je tu
”U pismu konstatuju da je napravljen vidljiv napredak u mandatu ovog Vijeća ministara, da je učinjeno više za ovih osam mjeseci nego ranije kroz godine”, napisao je Konaković.
Iskazao je zahvalnost potpisnicima/ama pisma, ministrima/cama: Tanji Fajon (Slovenija), Gordanu Grliću Radmanu (Hrvatska), Antoniju Tajaniju (Italija), Alexanderu Schallenbergu (Austrija), Giorgosu Gerapetritisu (Grčka), Janu Lipavskyiju (Češka) i Miroslavu Wlachovskyiju (Slovačka). Poručio je i da je pred našom zemljom historijska prilika, a na političarima historijska odgovornost da tu priliku iskoriste. Članovi delegacije Vijeća za opće poslove pri Vijeću EU jučer su u Sarajevu tu informaciju prenijeli članovima Zajedničke komisije za evropske integracije PSBiH. Izrazili su očekivanje da će ključne institucije EU u decembru donijeti odluku o otvaranju pretpristupnih pregovora.
U međuvremenu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da mu je još jednom potvrđeno da je apsolutno moguće da bi pregovori Ukrajine o članstvu u EU mogli početi ove godine. Prof. dr. Asim Mujkić sa Fakulteta političkih nauka UNSA kaže da je, “sudeći po trenutnom razvoju političke situacije u BiH, teško očekivati da će, unatoč lijepim željama izraženim u pismu, pregovori EU s BiH biti otvoreni do kraja 2023”.
- Ali, treba uzeti u obzir i sljedeće, naime, ono što je karakteristika EU pristupa BiH nije logika procesa, nego, upravo zbog nedostatka strateškog pristupa Zapadnom Balkanu, iznenadni skokovi i obrati. Sjetimo se “ničim izazvanog” dodjeljivanja kandidatskog statusa za BiH od prošle godine. U tom smislu, ne bih bio iznenađen novim “ničim izazvanim” otvaranjem pregovora. Volio bih da stvarno zaslužimo taj korak, da se to osjeti na vladavini prava, kriminalcima u zatvorima, na našim individualnim pravima i slobodama, kao što bih volio i da EU konačno na smislen način poreda stvari u ovom dijelu svoga kontinenta, a ne ovako kao da se švercamo. Ponižavajuće je to sve skupa dokle smo se i mi sa svoje, a i Europa sa svoje strane doveli, ističe prof. dr. Mujkić.
Dr. Armina Galijaš, viša naučna saradnica u Centru za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, smatra da “jedinstvenu šansu, koju je naša zemlja dobila zahvaljujući nesretnoj globalno-političkoj situaciji, nikako ne bi trebala propustiti”. Ovakve se šanse, naglašava, rijetko dobijaju.
- Većina političara koji su trenutno na vlasti ne bi uspjeli svojim radom i djelovanjem ovakvu šansu obezbijediti. Ono što je pozitivno je da u BiH postoje ljudi na vlasti koji su svjesni ove prilike i sigurno će učiniti sve da se pregovori otvore, kaže dr. Galijaš.
Dodaje da, nažalost, imamo i one koji su sopstvenom lošom politikom satjerani u ćošak i ne vide više izlaz ni u čemu nego da prijete i ucjenjuju.
- Milorad Dodik je na više frontova u vrlo lošoj poziciji, počev od alarmantno loše financijske situacije u RS-u, do poljuljane političke pozicije i moći. On sad vadi zadnje adute iz rukava i da se slikovito izrazim, lupa i ruši sve oko sebe, ne bi li se nekako izvukao. On svakako još posjeduje dovoljno moći da blokira pregovore, ali dugoročno gledano i to će ići na njegovu štetu, poručuje dr. Galijaš.
Mišljenja je da je i za BiH i za cijeli Zapadni Balkan prijeko potrebna integracija u EU, ali da ona mora dobiti novu formu i plan.
- Ovako kako je sada postavljena je neizvodiva. To znači da se treba pristupiti postepenoj integraciji. Možda će tu biti i ključ uspjeha, gdje bi se nagrađivali oni koji su u stanju npr. obezbijediti pristupe EU fondovima i poticajima, te poboljšati stanje u zemlji i provoditi neophodne reforme, a oni drugi koji to ne čine da budu kažnjeni. Morat će se regionalno i komunalno pristupati integraciji. Ovo ne samo da bi pokrenulo konkurenciju unutar zemlje već bi napredak mogao biti lakše vidljiv građanima i poslužiti kao uzor drugim zajednicama. S druge strane, protivnicima EU bi tako bio uskraćen glas u samoj zajednici. EU ne treba još jednog Viktora Orbana ili podršku Orbanu, kaže dr. Galijaš.
Dr. Kurt Bassuener, suosnivač i viši saradnik DPC-a, smatra da otvaranje pregovora neće učiniti uslugu građanima/kama BiH.
- Znam da i Delegacija EU i Evropska komisija očajnički žele da budu u mogućnosti da “deklariraju napredak” u BiH - a to je fenomen koji traje već 16 godina. To je šarada koja stavlja i BiH i EU u poziciju neuspjeha. Ali, to bi omogućilo vlastima BiH i Delegaciji i EK-u da ostvare “uspjeh”. Razlika između BiH i Ukrajine je velika u smislu političke volje, ističe dr. Bassuener.
Dijeli frustraciju zbog izostanka napretka u BiH i regionu. To je, ističe, zapravo nazadovanje.
- Ali, realnost je da ova BiH, pod dejtonskom strukturom i sa sadašnjim nizom poticaja koje bh. političari imaju, nikada neće ući u EU ili NATO. Ideja da Ruse stavljamo u defanzivu proglašavajući nepostojeći napredak je zabluda. Zapad je u velikoj mjeri odgovoran za trenutnu dinamiku koju iskorištavaju i politički akteri u BiH i vanjski autoritarni, ističe naš sagovornik.
Edo Kanlić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH, smatra da je već prošlo vrijeme kada smo priliku trebali iskoristiti. Boji se da ostvareni rezultati i nisu zadovoljavajući.
- Retorika koju imamo u BiH posljednjih dana, pogotovo iz koalicije na državnom nivou, nije nimalo obećavajuća i šalje pogrešnu poruku, ističe Kanlić.
Dodaje da je u Ukrajini situacija drugačija, jer je ta zemlja u ratu, a na nekom najvišem nivou postoji stvarna opredijeljenost da se što brže kreće na putu euroatlantskih integracija. U BiH je to, naglašava, do sada bilo uglavnom nominalno. Zakonodavni procesi nisu nužno pratili sve standarde i procedure koji bi se očekivali od zemlje koja teži da postane dio EU.
Rad na kapacitetima
- Nijedan korak koji EU učini neće nužno promijeniti retoriku nekih od aktera, a ono što je značajno i na čemu bi već sada trebalo početi raditi jesu kapaciteti naše države i mogućnosti institucija da vode pregovore, ističe Kanlić.
Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, smatra da će, ukoliko otvorimo pregovore sa EU, to biti bazirano na vanjskim geopolitičkim interesima.
- Pozitivno je što smo imali konstituisanje državne vlasti u vrlo kratkom periodu, Parlament je produktivniji nego što je to bio slučaj u prethodnom sazivu. Ali, pregovarački status u kvantitativnom smislu je vrlo daleko, a mi još nismo u potpunosti spremni, kaže Plakalo.
