Praznik nije razlog za slavlje: Žene sutra izlaze na ulice
Cvijeće, nakit, pokloni, večere, nove haljine i “ostavi danas to suđe, sutra ćeš” mnogima su prva asocijacija na Međunarodni dan žena. No, 8. mart je zapravo mnogo više od toga - borba za prava žena i jednakopravnost u društvu. Ovogodišnji osmi mart mnoge žene, te borci i borkinje za ljudska prava dočekat će na ulicama bosanskohercegovačkih gradova. Cilj je ukazati na neravnopravan položaj žena i probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju.
Tradicionalni marš
- Kao i prošle, i ove godine su organizacije civilnog društva i Grad Banja Luka kreirali događaje koji će obilježiti kampanju pod nazivom “Za život žena”, a koja počinje 6. i traje do 26. marta. U fokus će se staviti zdravlje žena, radna prava žena, zapošljavanje žena, a tradicionalno, već 12. godinu zaredom u Banjoj Luci će biti održan i osmomartovski marš pod nazivom “Nismo jeftina radna snaga!”, ističe Željka Umićević iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luka.
Objašnjava da organizacije civilnog društva iz Banje Luke svake godine nastoje da animiraju i uključe što više sugrađana/ki u obilježavanje 8. marta na način da zajedno ukažu na neravnopravan položaj žena.
- Svaki 8. mart iskoristimo da pošaljemo poruku vlastima i pokažemo da ima sve više onih koji ne ignorišu probleme nasilja nad ženama, femicida, seksualnog uznemiravanja, diskriminacije, ekonomske nejednakosti, nejednakih plata i uslova rada i zahtijevaju rješavanje problema i ravnopravan položaj žena, kaže Umićevićeva.
Ističe da se žene u BiH, nažalost, i dalje suočavaju sa mnogobrojnim problemima: od neravnopravne zastupljenosti i (ne)učešća žena u javnom i političkom životu, nejednakih porodiljskih naknada, različitih uslova za ostvarivanje prava na abortus, visoke stope nezaposlenosti, neplaćenog rada, profesionalne segregacije do manjih plata za isti rad, nasilja u porodici, seksualnog uznemiravanja i/ili mobinga na radnom mjestu...
- Žene u BiH moraju da vode svakodnevne borbe sa patrijarhatom koji je u svakoj pori našeg društva i da i danas, u 21. vijeku, pokazuju da vrijede koliko i muškarci i dokazuju da moraju imati ista prava i slobode, da moraju biti ravnopravne, upozorava Umićevićeva.
Smatra da je veliki problem u BiH taj što nijedna vlast do sada nije u fokus stavila promociju i konkretan rad na unapređenju ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti spolova.
Maja Gasal Vražalica, direktorica Akademije za žene, objašnjava da Akademija od 2019. aktivno radi na političkom opismenjavanju prvenstveno žena. Cilj je, kaže, educirati polaznike/ce “kako uloviti ribu, umjesto da love za njih”. U okviru modula posebna pažnja se posvećuje ženskim pokretima i ženama koje su borile i izborile velike bitke.
- Mi ili dio nas je itekako svjestan da ne smijemo da se opustimo, već da konstantno trebamo i moramo raditi na očuvanju dostignutog i boriti se za još bolje, ravnopravnije društvo, objašnjava Gasal Vražalica.
Osmog marta će, kao i većina, na posao, jer dok su se žene, uz podršku muškaraca, u 27 zemalja izborile da taj dan bude nacionalni praznik, BiH je daleko od toga. Upravo to, smatra, govori o našem društvu i potrebi radikalnijeg pristupa zahtjevima i kontinuiranoj, pojačanoj borbi za bolje uslove rada, depatrijarhalizaciju svake pore društva. Članice Ženskog marša će u večernjim satima obilježiti 8. mart uz retrospektivu gdje su i šta je plan za dalje.
- Bez podizanja glasa onih kojih se direktno tiče, nema ništa. Tek onda bi se trebali/e uključiti svi/e ostali/e. Mi moramo biti te koje ćemo, poput naših prethodnica, željeti i boriti se za to da generacije nakon nas ne žive kao mi, a još manje da žive u gorim uslovima nego mi. Nemam ništa protiv cvijeća i poklona, ali bih voljela da taj poklon prati poruka o svjesnosti stanja danas, kaže Gasal Vražalica.
Dodaje da bi bilo dobro da muškarci u našem okruženju napišu poruku osobi kojoj daju poklon, u vidu citata žena koje su izborile pravo glasa, bolje uslove rada, plaćeni rad. Idealno bi bilo da se muškarci na vodećim pozicijama, onim šefovskim, obavežu na stvaranje boljih uslova rada.
- Mi trebamo ukazati, ako ništa, muškarcima u kući da je vrijeme da se počnu buditi i da im nabrojimo šta je sve na našim plećima, te da barem jednu sedmicu zamijenimo uloge. Tako bismo mi koje odgajamo našu djecu, otpočele proces depatrijarhalizacije vlastite kuće, poručuje Gasal Vražalica.
Jadranka Miličević, izvršna direktorica Fondacije CURE, ističe da će Fondacija, kao i mnogobrojne druge organizacije u BiH, imati ulične akcije i aktivnosti na 8. mart.
- Fondacija CURE će sa aktivistima/kinjama i organizacijama s kojima dijeli želju za državom ravnopravnih građana/ki izaći na ulice kako bi pokazali/e otpor prema onima koji/e stoje na putu ostvarivanja ženskih prava i sloboda. Želimo pokazati našu odlučnost u zaustavljanju svih opresivnih politika prema ženama i marginalizovanim grupama, kaže Miličevićeva.
Smatra, kao i većina aktivistkinja, da žene nemaju razlog za slavlje i karanfile, sve dok nisu barem 40 posto zastupljene u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, te ako su i dalje na granici siromaštva. Napominje da ovogodišnji osmomartovski marš u Sarajevu nosi naziv “Odlučne cure/žene će spasiti svijet!”. Okupljanje je na Pozorišnom trgu Susan Sontag u 13 sati.
Prava strana
”Ne igrajte se sa našim slobodama, jer znamo da smo na pravoj strani historije i zato smo nezaustavljive, nepobjedive, samouvjerene, solidarne i ujedinjene”, poručuju članice Fondacije. Miličevićeva naglašava da ne osuđuju žene koje smatraju da je 8. mart povod za slavlje, jer kada nekoga godinama učite da se svečarski obilježava taj dan, ne možete ni očekivati da izađe na proteste. Dovoljno je samo pogledati ko će prodavati cvijeće, raditi za goste ili u kuhinjama restorana, dok će većina muškaraca i pokoja žena doći na svečani ručak.
- Mi zato obilježavamo 8. mart kao dan kada želimo da podsjetimo da žene u BiH nemaju jednaka prava i mogućnosti kao muškarci i bh. društvo treba na to podsjećati - ne samo 8. marta nego i preostala 364 dana, ističe Miličevićeva.
