Pravi posao za BiH tek slijedi: "Sa EU moramo pregovarati bez prekida i blokada"
Evropska komisija je, nakon zvanične objave preporuke Evropskom vijeću za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, objavila i Izvještaj o napretku u našoj zemlji.
“Od dodjele statusa zemlje kandidatkinje u decembru 2022, javno opredjeljenje političkih stranaka u BiH ka strateškom cilju evropskih integracija donijelo je neke pozitivne rezultate”, navedeno je u Izvještaju.
Novi izazovi
Obrazložen je napredak u okviru osam koraka. Naglašeno je da je Direkcija za evropske integracije završila Program integrisanja koji je upućen EK-u. Parlamentarna skupština BiH usvojila je izmjene i dopune Zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta. U Izvještaju je navedeno da vlasti rade na novom zakonu o VSTV-u, čiji se nacrt očekuje do aprila. Ministarstvo pravde završava nacrt zakona o sudovima BiH. Usvojeni su zakoni o sprečavanju pranja novca i sprečavanju sukoba interesa. Upravljanje migracijama nastavlja da se poboljšava, a u Ustavu Republike Srpske je ukinuta smrtna kazna. Određeni napredak ostvaren je i u oblasti slobode izražavanja, medija i zaštite novinara. EK je upozorio i na postupke RS-a, posebno kada je riječ o Ustavnom sudu i nacrtu zakona o referendumu.
Prof. dr. Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije IBU-a, ističe da preporuka označava kako je EK procijenio da smo ostvarili dovoljan napredak slijedom zahtjeva EU kako bismo mogli preći u narednu fazu evropskih integracija. Dodaje da Izvještaj nastavlja izražavati potrebu za unapređenjem vladavine prava u BiH, posebno u pravosudnom sistemu, te pravima novinara i medijskih sloboda.
- Istovremeno, Izvještaj prepoznaje i potpunu usklađenost BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom. Evidentira se i napredak procesa reforme javne uprave, kao i usvajanje budžeta, potpuna operativnost rada Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, te napredak na izgradnji mehfanizama za pomirenje. Ističe se i napredak u funkcionisanju bh. institucija, te aktivnosti poput usvajanja Programa ekonomskih reformi, objašnjava naša sagovornica.
Ističe da dio Izvještaja gdje se pominje RS posebno naglašava nepoštivanje odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika, pokušaj sistemskog izdvajanja iz izbornog sistema BiH, te formiranje zakonskog okvira koji ima za ishodište bitno ograničavanje djelovanja civilnog sektora.
Efikasnost i struka
- Nijedna od ovih stvari nije dobra, jer doprinosi pravnoj nesigurnosti, nestabilnosti sistema i ozbiljnom ograničavanju građanskih prava. S druge strane, treba imati u vidu da su u dosta procesa koji su kategorisani kao napredak BiH doprinos dali i političari iz RS-a, ističe prof. dr. Ramić-Mesihović.
Dodaje da su pregovori i faza u kojoj će se morati mijenjati mehanizmi koji se pokazuju neefikasnim i u kojoj ćemo morati imati rukovoditelje procesa koji će koristiti znanje stručne i akademske zajednice, te uvažavati mišljenje civilnog društva. Također, Program integrisanja mora biti usvojen u konačnoj formi, a onda i poštovan.
