Požari, sječe i poplave: destruktivna veza

Klimatske promjene sve češće uzrokuju ekstremne vremenske nepogode, a rizik od poplava u našoj regiji postaje sve ozbiljniji. Na Balkanu učestali vremenski ekstremi i intenzivnije padavine stvaraju nove izazove za stanovništvo i infrastrukturu. Naime, suho i ispucalo tlo, karakteristično za period suše, nije u stanju da brzo apsorbuje vodu kad se dogode obilne kiše. Umjesto da upija vodu, suho tlo djeluje kao nepremočiva barijera, zbog čega velike količine vode ostaju na površini i uzrokuju bujice.

Obilne padavine koje prate ekstremne vremenske uslove sve su češće na Balkanu. To je dodatno otežano degradacijom prirodnog okruženja, s posebnim naglaskom na sječu šuma, betoniranje rijeka i nekontrolisanu izgradnju malih hidrocentrala. Ove promjene u okolišu ne samo da povećavaju rizik od bujica već također smanjuju kapacitet prirodnih sistema da zadrže višak vode. Naša infrastruktura nije prilagođena novim klimatskim realnostima, a posljedice ovakvih promjena sve su uočljivije iz godine u godinu.

Nevjerovatna 323 mm padavina

Jedan od najdrastičnijih primjera je situacija iz Hercegovine, gdje smo dobili podatke od vladinih riječnih agencija. Agencija za vodno područje sliva Jadranskog mora iznijela je zastrašujuće podatke: u manje od 12 sati sjeverozapadnu Hercegovinu pogodila su nevjerovatna 323 mm padavina. Ovaj ekstremni meteorološki događaj bio je rezultat uskog i intenzivnog konvektivnog pojasa padavina, poznatog kao kvazilinearni konvektivni sistem, koji se zadržao iznad tog područja nekoliko sati. Takva količina padavina daleko premašuje ono što naš sistem odvodnje može podnijeti, a ovaj događaj desio se tokom noći, kada su ljudi većinom spavali, što je dodatno otežalo reagovanje i smanjenje štete.

Klimatolozi Bosne i Hercegovine nikada ranije nisu zabilježili ovakve količine padavina u tako kratkom periodu. Da bismo stavili stvari u perspektivu, 323 mm padavina je otprilike količina koja bi inače pala tokom tri do četiri mjeseca, a sve se to desilo u manje od jednog dana.

Osim ekstremnih padavina, tu je i problem sječe šuma i šumskih požara, koji dodatno povećavaju rizik od poplava. Šume djeluju kao prirodne barijere za bujice jer drveće i vegetacija usporavaju protok vode i pomažu u njenom apsorbovanju u tlo. Na Balkanu šume su često podložne nekontrolisanoj sječi, a posljednjih godina povećan broj šumskih požara dodatno doprinosi uništenju ovih prirodnih “spužvi” koje zadržavaju vodu. Kada su šume uništene, zemlja postaje ranjivija i manje sposobna zadržati vodu, zbog čega se višak vode preliva i uzrokuje bujice.

Šumski požari ne samo da uništavaju drveće već ostavljaju za sobom zemljište koje je bez zaštite vegetacije, sklono eroziji i nesposobno da upija vodu. Korištenje zemljišta nakon požara za urbanizaciju ili poljoprivredu često dodatno pojačava rizik jer se prirodni ekosistemi ne mogu obnoviti. Šume koje nisu obnovljene postaju područja visokog rizika za bujice, jer voda više nema prepreke koje bi je zadržale i usporile njen tok.

Još jedan značajan faktor je betoniranje riječnih korita i izgradnja malih hidrocentrala. Te prakse često mijenjaju prirodni tok rijeka, smanjujući njihovu sposobnost da prirodno upijaju višak vode tokom obilnih padavina. Betoniranje rijeka stvara čvrste barijere koje sprečavaju apsorpciju vode u zemlju, dok izgradnja hidrocentrala narušava prirodni ekosistem i povećava rizik od poplava nizvodno. Sve ovo zajedno doprinosi smanjenju prirodne sposobnosti rijeka da se nose s naglim porastom vode, što dovodi do češćih i intenzivnijih poplava.

Problem sadašnjosti

Klimatske promjene takođe mijenjaju obrasce padavina. Atmosferski sistemi postaju nestabilniji, što dovodi do češćih i intenzivnijih oluja. Jedan od ključnih faktora je povećanje temperature zraka i površine mora, što dovodi do većeg isparavanja i povećanja vlage u atmosferi. Ova povećana količina vlage u zraku, uz temperature koje su više nego ranije, stvara idealne uslove za formiranje jakih oluja i obilnih padavina, posebno u područjima kao što su Balkan i Mediteran.

Klimatske promjene nisu više apstraktan problem budućnosti; one su već sada realnost. Sve češće poplave u regiji jasno ukazuju na hitnost djelovanja. Ako ne poduzmemo ozbiljne korake za smanjenje emisija stakleničkih plinova i zaštitu naših prirodnih resursa, rizik od poplava i drugih prirodnih katastrofa će se samo povećavati. Trebamo hitno preispitati naš odnos prema okolišu i uložiti u održive prakse koje će smanjiti rizik od budućih katastrofa, zaštititi naše šume, riječne sisteme i spriječiti dalje pogoršanje situacije.