Povrat bh. imovine u Hrvatskoj nakon 30-godišnje pravne bitke: Lozica je prva tek u nizu?
Pravna bitka duža od 30 godina okončana je pred Županijskim sudom u Osijeku, koji je potvrdio prvostepenu presudu dubrovačkog Općinskog suda iz 2019. godine te je dječije odmaralište Lozica kod Dubrovnika uknjiženo na svog pravog vlasnika - Crveni križ Novo Sarajevo.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić oglasila se povodom navedene odluke, te putem Facebooka pozvala gradonačelnika Dubrovnika Matu Frankovića na saradnju kako bi ovaj vraćeni objekt u budućnosti bio u potpunosti funkcionalan.
”Sigurna sam da ćete svojim autoritetom omogućiti izdavanje tabularne isprave kako bi odmaralište u skorijoj budućnosti ponovo bilo centar mladosti, ali i siguran dom starih i iznemoglih osoba, invalida i drugih korisnika o kojima brine organizacija Crvenog križa”, napisala je Karić.
Može i zamjena
Ovaj objekat višemilionske vrijednosti prije rata omogućavao je ljetovanje i oporavak djece slabijeg zdravstvenog i socijalnog stanja. Radi se o imovini na vrlo atraktivnom mjestu, sastoji se od jedne veće i tri manje barokne vile, privatne betonirane plaže, podvožnjaka. Bosna i Hercegovina je 2006. imovinu procijenila na 1,6 miliona eura, ali nema dvojbe da je vrijednost atraktivne lokacije, koja se nalazi tik uz more, danas višestruko veća.
Potrebno je naglasiti da se u ovom slučaju radi o pobjedi Crvenog križa, odnosno advokata koji su vodili postupak, a ne institucija u BiH niti ploda saradnje naše zemlje i Hrvatske, naglašava stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.
”Ovo je dobar znak i očekujem od ministara pravde i trezora da intenziviraju odnose sa Hrvatskom, tim prije što je naša zemlja u potpunosti vratila imovinu Hrvatske u BiH. Ovdje se ne radi o promjeni stava Hrvatske prema Bosni i Hercegovini niti su u ovaj predmet involvirane institucije BiH. Ovdje se radi samo o upornosti Crvenog križa, odnosno advokata koji su vodili spor”, kazao nam je Cero.
Prema procjenama stručnjaka, imovina BiH na obalama Jadrana vrijedi više od 10 milijardi KM. Trećinski dio JANAF-a, Luka Ploče, Šipadova luka u Šibeniku, Agrokomercovi dijelovi luka u Kopru i Rijeci, Plućna bolnica u Cavtatu, na desetine hotelskih kompleksa - od Hidrogradnjinog u Baškoj Vodi do udjela u dubrovačkim hotelima, ogromna atraktivna zemljišta na jadranskim otocima i uz obalu, sindikalna odmarališta i sindikalne vile, rezidencijalni objekti republičkih organa Bosne i Hercegovine, Vis 1, Vis 2 u Dubrovniku, dvorac u Trstenom, kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim adresama. Pomenuto dječije odmaralište jedina je nekretnina koja je u potpunosti vraćena u posljednjih 30 godina.
”Činjenica je da u svemu odgovornost stoji na Vijeću ministara i resornim ministarstvima. Bio je taj sastanak Vlade Hrvatske i BiH o imovini, prošlo je više od mjesec od toga i, nažalost, ne vidimo da se išta promijenilo. U kojem su stanju sporovi, mi to ne znamo, jer je to jedna siva zona. Naši advokati nemaju mogućnost da zastupaju naše firme u Evropskoj uniji, a i Pravobranilaštvo je također reduciranih mogućnosti za vođenje ovih sporova. Najveći je problem što mi nemamo transparentan registar naše imovine u zemljama sukcesora. Nekome očigledno odgovara ta siva zona, jer su u njoj najbolje snalaze tranzicijske strukture prekogranične tajkunske kriminalne hobotnice”, govori Cero.Pod zakupom
Situacija je posebno otežana nakon donošenja Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. u Hrvatskoj, po kojem se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenim na period od 30 godina, o čemu smo ranije razgovarali s pravobraniocem BiH, a sada njegovim zamjenikom, koji tvrdi da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da iz ove institucije nisu uspjeli puno toga postići.
”Imovina koju je Hrvatska imala u BiH je uglavnom zaštićena i vraćena za razliku od naše imovine u njihovoj zemlji. Neki drugi subjekti je koriste, a imamo informacije da je ta imovina uzurpirana i da se daje na dugoročni zakup. Podnosili smo tužbe, uključivali se u postupke, tražili upise i povrate, međutim, stavovi hrvatskih sudova su bili takvi da nema mogućnosti da se imovina vrati”, kazao nam je zamjenik pravobranioca BiH Ismet Velić.
