Potvrda strateškog partnerstva EU i regije: Proširenje je realna mogućnost - uz reforme
Usvojena je zajednička deklaracija/Frederic Garrido-Ramirez
Čelnici Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana bez Srbije, koja nije imala predstavnika, usvojili su zajedničku deklaraciju nakon Samita EU – Zapadni Balkan, održanog u Bruxellesu. Time je potvrđeno strateško partnerstvo i puna posvećenost politici proširenja, te da je budućnost regiona u EU i da je proširenje realna mogućnost koja zahtijeva kredibilne reforme. BiH je predstavljao predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić.
Prilika za Balkan
U Deklaraciji se navodi i da EU pozdravlja posvećenost partnera iz regije evropskim vrijednostima. Izražena je nepokolebljiva podrška Ukrajini i istaknuta važnost zajedničkog regionalnog tržišta kao katalizatora integracije i odskočne daske ka jedinstvenom tržištu EU.
- Zapadni Balkan može izabrati da ostane zarobljen u prošlosti ili krenuti ka zajedničkoj budućnosti u EU. Proces proširenja ide brže nego što je bio u posljednjih 15 godina i tu priliku treba iskoristiti. Proširenje je proces temeljen na zaslugama, a ne utrka među zemljama kandidatkinjama. One koji se brže kreću ne bi trebale sputavati sporije, poručio je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa.
Po pitanju BiH, Costa je naveo da je usvojena Reformska agenda, kao neophodan korak za pristupanje Planu rasta, što će omogućiti korištenje punog potencijala podrške Evropske unije. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je rekla da je prvi put u više od 10 godina proširenje postalo realna mogućnost.
Komšić je u obraćanju na samitu naveo da Vijeće ministara BiH nije uspjelo usvojiti dva evropska zakona i odluku o uspostavi ureda glavnog pregovarača. Dodao je i da integritet izbornog procesa mora biti unaprijeđen prije općih izbora naredne godine.
- Trenutna etnička raspodjela moći sprečava istinsku proevropsku političku većinu da donosi odluke. Bošnjake, koji najviše podržavaju EU put, lažno se optužuje kao radikalno-islamističke, što nikada nisu bili. Radikalne desničarske, antievropske stranke iz EU, regiona i sateliti u BiH snažno podržavaju taj narativ s ciljem da se BiH zaustavi na evropskom putu i učini da nestane s političke mape Evrope. Treba biti jasno da u tome neće uspjeti, no ta nastojanja mogu ozbiljno potkopati EU put, rekao je Komšić.
Do viđenja u Podgorici
Jedan od onih o čijem narativu je Komšić govorio, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da je sve što je rečeno – netačno, te da ne predstavlja zvanične stavove BiH. Dodao je i da država nije usvojila deklaraciju koja bi bila obavezujuća.
- Prihvatanje Komšićevih izjava kao zvanične politike BiH u međunarodnim krugovima dodatno je potvrdilo ispravnost odluke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne prisustvuje samitu. Briselska birokratija svijet sagledava kroz vlastitu prizmu, bez osjećaja za realnost, rezultate i stvarne mogućnosti, napisao je Dodik.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković naveo je da održani samit treba da bude još jedan poticaj politici proširenja, te da Hrvatska posebno želi da napredak ostvari BiH. Naredni samit bit će održan u Crnoj Gori u junu 2026. godine. Upravo je Crna Gora najbliža članstvu u Uniji, budući da je uoči samita zatvorila još pet klastera u okviru pristupnih pregovora.
Cijeli Dnevik O Kanala možete pogledati u nastavku:
