Postaje li i grijanje luksuz u BiH? Ogrjev penzionerima USK-a prije poskupljenja

Od jeseni grijanje za penzionere sa manje muke/

Do jeseni će penzioneri grijanje riješiti sa manje muke

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Zima je bila duga i teška, progutala je sve zalihe ogrjeva, a nakon serije poskupljenja, već se najavljuje novi rast cijena za one koji se griju na pelet i drva. Iako su kantonalne vlade ovog mjeseca potpisale memorandum o gasovodnim interkonekcijama, tek naredne generacije mogu se nadati grijanju na plin, pogotovo u Unsko-sanskom kantonu, gdje je drvo oduvijek bilo ogrjev broj jedan.

Stigli cjepači

Ova je zima protekla na način da je većina građana kupila deset metara drvne oblovine, u najboljem slučaju plativši je hiljadu maraka. Na to idu dodatni troškovi od po stotinu maraka za rezanja i cijepanja, za što je potrebno tražiti radnike sa cikularima i cjepačima, te čekati na red. Zatim slijedi vlastiti trud na sušenju, slaganju i natkrivanju loživa. Ovaj prilično staromodni metod stanovnicima Krajine mogao bi se donekle olakšati.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Pozitivan primjer bilježimo u Ključu, gdje je počela realizacija investicije Šumsko-privrednog društva Unsko-sanskih šuma u vrijednosti 300.000 KM za Drvnu industriju Sanica. Naime, početkom sedmice je u ovu podružnicu USK šuma stigao prvi kontingent mašina - procesora za preradu ogrjevnog drveta i vertikalnih cjepača koji će biti instalirani i stavljeni u funkciju prije početka sezone grijanja.

- Pristigle mašine biće angažirane na proizvodnji cijepanog ogrjeva - drveta u paletama za domaćinstva, što će posebno dobro doći socijalnim kategorijama poput penzionera, porodicama iz boračke populacije, raznih udruženja, ali i ostalih građana. Ovo je još jedan korak ka revitalizaciji DI Sanica onako kako je predviđeno feasibility studijom, kazao nam je Jasmin Grošić iz sektora informisanja USK šuma.

Najavljeno je poskupljenje peleta za pet posto, a za ogrjevno drvo traže se varijante koje bi umanjile trošak penzionerima

Izuzimajući rad na izradi vrtne galanterije sektora za ekologiju i zaštitu šume, ovo je prvi značajniji iskorak ŠPD USK šume kojim se preduzeće odmiče od primarne funkcije rada sa sirovinskom osnovom. Proizvodnja peleta kompaniji bi mogla donijeti novi prihod, a penzionerima ovog kantona, koji se svake godine upisuju za ogrjev u USK šumama te ga otplaćuju na rate, ušteda za rezanje i cijepanje biće značajna.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Na ovaj način ŠPD USK šume d. o. o. Bosanska Krupa, pored toga što sirovinska baza ulazi u novu sferu poslovanja koji se zove prerada drveta, postići će više ciljeva, a to je diverzifikacija proizvoda i usluga, stvaranje prihoda iz novih proizvoda, povećavanje otpornosti firme na tržišne krize, kao i zapošljavanje viška radnika u smislene proizvodne procese. Angažmanom mašina za preradu ogrjevnog drveta znatno će se smanjiti propadanje drveta u šumi, jer sve što se na vrijeme ne otpremi kupcima, moći će se preraditi u DI Sanica, ispričao nam je Grošić.

Također, zajedno sa Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu Unsko-sanske šume rade na studijama i strategijama za iskorištavanje biomase. Plan je da se riješi problem grijanja javnih ustanova u Kantonu. Generalni direktor USK šuma Haris Koljić kazao nam je da u obavezama za ispunjavanje zelene tranzicije vide dugoročnu priliku.

Pogon za palete Drve industrije Sanica podružnice USK Šuma/

Pogon za palete Drvne industrije Sanica podružnice USK šuma

Druga najzastupljenija vrsta ogrjeva svakako je i pelet, a on je u Republici Srpskoj već poskupio.

Pelet poskupljuje

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Cijena peleta s prijevozom i PDV-om za 1.050 kilograma iznosi 440 maraka, a očekujemo da će u maju poskupiti za 20 maraka, najavio je za Nezavisne novine direktor firme Drvoprodeks Darko Partalo iz Banjaluke.

Razlozi koje navode za poskupljenje su povećani troškovi proizvodnje, u prvom redu povećanje cijene rada i struje. Zbog činjenice da je bila teška zima, povećala se i potražnja za peletom. Država je proteklih godina uvodila restrikcije za količine izvezenog peleta kako bi balansirala cijenu za domaće stanovništvo. Takve intervencije naštetile su proizvođačima peleta, ali je bilo i raznih manipulacija sa zadržavanjem rezervi robe.

Država i dalje mora tražiti način kako da dopusti slobodan rast tržišta, istovremeno namećući restrikcije za rast cijena ogrjeva.