Poslodavci kukaju, radnici čekaju: Šta će danas o minimalcu reći iz Vlade FBiH
Danas će biti održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) za teritoriju Federacije BiH, na kojoj bi federalna Vlada trebala predstaviti set mjera za rasterećenje privrede nakon odluke da je od 1. januara minimalna plata 1.000 KM, a da prethodno nisu smanjeni doprinosi, koji su ionako bili visoki.
Razvoj privrede
Dan prije sjednice ESV-a održana je proširena sjednica Upravnog odbora Udruženja poslodavaca FBiH kojoj su uz članove ESV-a prisustvovali i predstavnici kantonalnih upravnih odbora, a na kojoj je razmatrana aktuelna situacija u vezi sa minimalnom platom i svim posljedicama koje proističu iz Vladine odluke.
- Otprilike je potvrđen naš stav odranije, a to je da apsolutno podržavamo fiskalne reforme i pokušavamo da napravimo dodatni pritisak da se te reforme što prije provedu. Isto tako, svjesni smo da se to neće moći desiti u narednih nekoliko dana ni sedmica. Imamo gorući problem, a to je da će povećanje minimalnih plata sa 619 na 1.000 KM rezultirati značajnim povećanjem doprinosa. U tom smislu, naš prijedlog prema Vladi bio je da se nivo doprinosa zamrzne na prošlogodišnji nivo plata i da se omogući za plate veće od 1.000 KM, koje će se neminovno morati dizati, oslobađanje jednog dijela doprinosa. To je naš stav na kojem ćemo insistirati. Time Vlada neće izgubiti dodatne prihode u vanbudžetske fondove, nešto će imati povećano, ali ne značajno. U svakom slučaju, to je mjera s kojom mislimo da bi privreda, do provođenja fiskalne reforme, mogla da preživi i da se razvija. Sve ostalo bi značilo probleme na koje smo ukazivali, akademska zajednica i još puno institucija koje ovo dotiče. Samo ću spomenuti američku, njemačku i hrvatsku privrednu komoru, a čak su se javili i sindikati iz realnog sektora sa dopisima Vladi, ali i nama. Čini mi se da većina institucija kojih se ovo tiče ima prilično jedinstven stav, rekao je za Oslobođenje Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Upitali smo ga šta dalje ako Vlada ne prihvati ovaj prijedlog?
- Mi ćemo pokušati svim legalnim i legitimnim sredstvima da se borimo za to. Iza Vlade nam ostaje Parlament. Vidjeli smo i da neke neformalne grupe organizuju proteste, dakle, sve što je legalno i dozvoljeno. Mi ćemo to podržati u borbi za naša prava, ističe Smailbegović.
Šef Kluba poslanika SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić kaže da je vidio prijedlog poslodavaca koji, kaže nam, postoji još odranije.
- Nekoliko kolega ekonomista je sugerisalo da se ide u tom pravcu, da se zalede doprinosi. Mislim da je to najelegantnije rješenje ako želimo da zadržimo radnu snagu, da nema otkaza i da nema pretjerane interne inflacije. Dakle, da se ne osjeti taj šok shodno uredbi koja je uticala na minimalnu cijenu bruto rada u FBiH od 1.744 KM. To je najelegantnije rješenje i to bi podrazumijevalo da se Vlada odrekne vlastitog dijela prihoda, ali s druge strane vidimo po informacijama o budžetu, koji još nije stigao u parlamentarnu proceduru, da Vlada nije spremna da ide u tom pravcu. Od početka sam upozoravao da je sve samo izvlačenje novca iz privatnog i realnog sektora u javni sektor i o tome se radi, rekao je Čavalić.
Bivši direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović smatra da ne postoji pravni osnov za zamrzavanje doprinosa na plaću zatečenu na kraju prošle godine, odnosno na nivou minimalne plaće.
- Kao što ne postoji pravni osnov da Vlada nekog oslobađa plaćanja poreza i doprinosa, jer je to zakonska materija koja je po Ustavu FBiH u nadležnosti Parlamenta FBiH i uređena zakonima koji je donio Parlament. Ustav i zakoni su propisi veće pravne snage od uredbi, odluka i zaključaka Vlade. Stoga, poslodavci, ne predlažite nezakonita i neustavna rješenja ili rješenja koja ćete dugo čekati. Ovaj trenutak povećanja minimalne plaće, koji će dovesti do lančanog rasta gotovo svih plaća, direktnih i indirektnih poreza, idealan je trenutak za hitno ukidanje doprinosa na teret poslodavca. Nema ozbiljne reforme, a i rasterećenja privrede bez smanjenja doprinosa i to upravo doprinosa na teret poslodavca, pojašnjava Isović.
A da su doprinosi najveći upravo u FBiH, govori i podatak da se kod nas od bruto plate izdvaja čak 42,65 posto za doprinose, po čemu, nažalost, vodimo u Evropi. Primjera radi, jedna Belgija ima postotak od 5,36, a naši susjedi Crna Gora 15,41 posto, Hrvatska 22,37, Srbija 26,01, Slovenija 28,07... Izdvajanja za doprinose su manja i u RS-u i iznose 33,14 posto bruto primanja.
- Najave o subvencioniranju 140.000 radnika bez smanjenja doprinosa su put ka korupciji, neracionalnom administriranju, stranačkom i političkom subvencioniranju, socijalnoj, a ne tržišnoj privredi, što će sve imati negativne posljedice na zaposlenost, rast cijena i društvenog bruto proizvoda, upozorava Šerif Isović, bivši direktor Porezne uprave FBiH
Čavalić se slaže u tome da ne postoji pravni osnov kroz mjere djelovanja Vlade, ali da se to može uraditi kroz federalni Parlament izmjenama dva zakona - o doprinosima i o porezu na dohodak. Naravno, ako ima parlamentarne većine da se to uradi. A, pitanje je ima li većine da se izmjene zakona provedu?
- Načelno su svi za fiskalne reforme i za rasterećenje privrede, ali je pitanje parlamentarne procedure i što to sporo ide. To i ako bi došlo do Parlamenta, treba nam mjesec-dva u najboljem slučaju da nešto uradimo. Ako se i uradi, pitanje je kada bi primjena izmijenjenog zakona počela i da li bismo sačuvali radna mjesta. Napominjem da tek prave statističke analize možemo raditi na bazi podataka iz februara, marta i aprila, a januar nije referentan, kaže Čavalić.
Podsjećamo da je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragan Mioković (Naša stranka) rekao da se zakoni koji su dio fiskalne reforme, a koje su pripremili neki od zastupnika, neće naći na vanrednoj sjednici planiranoj za prvu polovinu februara. Redovna sjednica Predstavničkog doma planirana je za 28. januar, a Mioković najavljuje mogućnost održavanja vanredne, prije redovne, sa samo jednom tačkom dnevnog reda - prijedlogom budžeta FBiH za 2025.
Radna mjesta
U međuvremenu je Vlada, na prijedlog federalnog Ministarstva finansija, utvrdila prijedlog budžeta FBiH za ovu godinu od 8,2 milijarde KM. Kako je obrazloženo, budžetom je predviđeno subvencioniranje subjekata male privrede sa 100 miliona KM kako bi se pomoglo privredi nakon donošenja Odluke da minimalac iznosi 1.000 KM. Vlada je predvidjela program subvencioniranja iz budžeta, gdje je navedeno da će se subjektima male privrede uplaćivati subvencije za doprinose kako bi sačuvali radna mjesta koja su eventualno ugrožena usljed povećanja minimalne plate u FBiH.
Čavalić smatra da to neće riješiti pitanje 140.000 radnika, što je spominjano na jednoj od pres-konferencija, kao ni činjenica da je fokus isključivo na obrtnicima, dok se zanemaruju mirko, mala i srednja preduzeća.
