Politički analitičar: Vrlo lako je moguće da je BiH dio pogodbe Trumpa i Putina
Politički analitičar dr. sc. Božo Kovačević u razgovoru za Briefing govorio je o aktuelnim geopolitičkim odnosima između Donalda Trumpa i Vladimira Putina, mogućem dogovoru o Bosni i Hercegovini, te o položaju Evrope u svjetskoj političkoj ravnoteži.
Kovačević je komentarisao nagađanja o mogućem dogovoru između američkog i ruskog predsjednika koji bi, prema njegovim riječima, mogao uticati i na situaciju u BiH.
„Može biti da je dio pogodbe između Trumpa i Putina to da Putin neće praviti dodatne probleme u BiH i da neće izravno podržavati Dodikove namjere o dezintegraciji BiH u zamjenu za velikodušni Trumpov prijedlog sporazuma o Ukrajini. Ne znam je li to tako, ali SAD i Rusija mogu jedna drugoj udovoljavati na račun trećih“, kazao je Kovačević za Jutarnji list.
Upozorio je i na to da se Evropska unija „napokon prestala praviti slijepa, gluha i nijema prema Srbiji“, te da je „napokon priznala činjenice o krajnje problematičnim političkim okolnostima u toj zemlji“.
„Vučićeva je pozicija sada krajnje nezahvalna“, dodao je.
Govoreći o američkoj vanjskoj politici, Kovačević se osvrnuo i na Trumpov prijedlog sporazuma o primirju u Gazi, koji su, kako kaže, „objeručke prihvatile arapske zemlje, palestinska uprava, ali i Rusija“.
„Svim je stranama bilo dosta izraelskog masakra nad Palestincima. Jedini pravi učinak tog sporazuma je moguće oslobođenje Izraela od vladavine premijera Netanyahua“, istakao je.
Podsjetio je i da je „Amerika već napala Venezuelu, jer u njenim teritorijalnim vodama bombardira brodove“.
Trumpov plan za Ukrajinu
Kovačević je ocijenio da bi Trumpov plan za okončanje rata u Ukrajini mogao imati dalekosežne posljedice.
„Pitanje je može li Trump primorati Zelenskog da prihvati njegov plan kapitulacije Ukrajine. Ustav Ukrajine ne dopušta predsjedniku Zelenskom da tako nešto potpiše, kao što Ustav Ruske Federacije ne dopušta Putinu da pristane na to da dio teritorija koje je Duma proglasila ruskim ostane pod kontrolom Ukrajine. Sa stajališta međunarodnog prava Zelenski je u pravu, a Putin je okupator“, naglasio je.
Dodao je da „ukrajinsko članstvo u NATO-u više nije realno“ i da je „to jasno i samom Zelenskom“.
„Amerika odbija izravno biti jamac sigurnosti Ukrajine, ali zemlje iz koalicije voljnih nude da njihove vojne snage budu na terenu u Ukrajini kao garant sigurnosti, pod uvjetom da Amerika njima jamči sigurnost. Sve se svodi na pitanje hoće li se Amerika izravno uključiti u sukob s Rusijom, ali Trumpa takav sukob ne zanima zbog mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, kao i zato što rat u Ukrajini ne smatra američkim ratom jer ga on nije započeo. Trumpov prioritet je Kina“, rekao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, Trump „ne želi da Amerika ratuje protiv Rusije za evropske i ukrajinske interese, ali želi da Evropa ratuje protiv Kine za američke“.
„Trump želi biti mirotvorac i Ukrajini želi nametnuti kapitulaciju kao što je u bliskoistočnom sukobu nametnuo kapitulaciju Hamasa“, dodao je.
Eskalacija i mogući pritisak na Putina
Kovačević smatra da bi „u slučaju da Putin pretjera u testiranju Trumpovog strpljenja“, moglo doći do obrata:
„Ako Putin bude pretjerano ispitivao granice Trumpovog strpljenja i odgađao suglasnost s njegovim prijedlozima, može se dogoditi da Trump odustane od restrikcija u isporuci oružja Ukrajini. I eskalacija sukoba je za njega povoljna jer će Ukrajina trebati sve više oružja, a evropske zemlje će ga kupovati od Amerike i poklanjati Ukrajini.“
Dodao je da bi „mir, ako bude nametnut, bio nepovoljan i za Zelenskog i za Putina“, dok bi „jedino Trump mogao reći da je postigao uspjeh“.
„Objema stranama bi razumno bilo da prihvate primirje i to privremeno stanje toleriraju desetljećima – kao što je slučaj s Korejskim poluotokom“, rekao je.
Evropa između dvoličnosti i nemoći
Govoreći o ulozi Evropske unije, Kovačević je upozorio na „dvoličnost i nesposobnost evropske politike“.
„Evropa, kada je u pitanju Putin, opravdano insistira na poštivanju međunarodnog prava i odluka Međunarodnog kaznenog suda, ali ti isti političari nisu reagovali kada je Netanyahu, pod potjernicom tog istog suda, došao u Mađarsku, niti kada je Trump uveo sankcije protiv tužilaca koji su raspisali potjernicu za Netanyahuom. To pokazuje neprincipijelnost i nemoć Evrope da vodi nezavisnu vanjsku politiku“, kazao je Kovačević.
Dodao je da je „Evropa prva kolateralna žrtva rata u Ukrajini, a ponaša se kao pobjednik“.
„Nema dvojbe da je Rusija prekršila međunarodno pravo, ali to su više puta učinili i Izrael i SAD“, istakao je.
Prema njegovim riječima, „eventualni susret Trumpa i Putina u Budimpešti bio bi njihov, ali i Orbanov, zajednički šamar Evropskoj uniji, koja se ponaša kao velika sila, a zapravo je sekundarni igrač u međunarodnim odnosima“.
Geopolitička stvarnost i opasnost od novog sukoba
„EU sada vrši pritisak na Trumpa da primora Putina na pregovore sa Zelenskim, a to je ista ona EU čiji je predstavnik Boris Johnson 2022. zabranio Zelenskom da pregovara s Putinom iako je već bilo dogovoreno primirje“, podsjetio je Kovačević.
„Po Putinovoj zamisli, on i Trump danas bi o sudbini Ukrajine odlučivali kao što su Roosevelt i Staljin 1945. odlučivali o sudbini Evrope.“
Naglasio je da bi evropski lideri „umjesto ratne retorike trebali intenzivirati diplomatske kontakte s Rusijom“, jer u suprotnom „svaki incident može prerasti u sukob širokih razmjera“.
„Ursula von der Leyen i njemački kancelar Merz koriste ratnohuškačku retoriku. Nakon incidenata s dronovima u Poljskoj, Rusi su predložili formiranje povjerenstva koje bi utvrdilo porijeklo tih dronova, ali nikakav odgovor nije stigao sa Zapada“, rekao je.
„Evropska unija ne želi Rusiji priznati status supersile i prava koja proizlaze iz stalnog članstva u Vijeću sigurnosti, nego želi Rusiji nametnuti svoju volju. Rusija jeste agresor, ali nije tačno da agresija nije ničim izazvana. Zapad bi trebao razmisliti o svojim potezima koji su doprinijeli Putinovoj odluci o agresiji“, izjavio je.
Na kraju je Kovačević poručio da nije proruski orijentisan, podsjećajući da „od početka rata u Ukrajini osuđuje rusku agresiju“, te naglasio da „Rusija mora prestati s imperijalnim fantazijama i shvatiti zašto se njeni susjedi, poput baltičkih zemalja, panično priključuju NATO savezu iz straha od okupacije“.
