Politička kriza u BiH izazvana Dodikovim potezima i skrivena alijansa u podršci RS-u
Dodik, Orban, Čović i Plenković dijele zajedničke interese/ Oslobođenje
Nakon eskalacije političke krize u BiH koju je izazvao predsjednik RS-a Milorad Dodik, hrvatska politika prema BiH dobila je novu dimenziju. Hrvatska vlada se javno deklarirala kao zagovornik stabilnosti u BiH, ali se istovremeno nije jasno distancirala od Dodikovih secesionističkih tendencija. Hrvatski premijer Andrej Plenković i HDZ Hrvatske kontinuirano naglašavaju potrebu za izmjenom Izbornog zakona u BiH, ali nisu se oštro suprotstavili Dodikovoj retorici, što izaziva sumnju u njihovu dugoročnu strategiju prema BiH.
EU i(li) Dodik
Iako se Plenković i hrvatski predsjednik Zoran Milanović po gotovo svim političkim pitanjima međusobno sukobljavaju, njihovi stavovi o BiH i podršci Dodiku su gotovo identični.
Plenković je, s druge strane, balansirao između EU politike i bliskih odnosa s Dodikom, što je posebno vidljivo kroz susrete ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana s ključnim akterima u regiji. Grlić Radman je tokom posjete Izraelu javno izrazio podršku izraelskim potezima, a potom je u okviru diplomatskih aktivnosti nastavio jačati odnose s Turskom. Ova diplomatska taktika Hrvatske pokazuje da Zagreb, dok otvoreno podržava Hrvate u BiH, istovremeno održava kontakte s ključnim međunarodnim akterima kako bi osigurao svoje dugoročne interese u regiji.
Hrvatska politika prema BiH sve više poprima kontradiktoran karakter koji pokušava balansira između nacionalnih interesa, geopolitičkih odnosa i ekonomskih veza s Rusijom i EU-om. I dok Plenković nastoji zadržati imidž proevropskog lidera, njegova politika prema BiH često ostavlja prostor za podršku Dodikovim potezima, čime se dodatno destabilizuje situacija u zemlji.
Posebno zabrinjavajuća bila je nedavna izjava predsjednika Skupštine RS, Nenada Stevandića, koji je rekao da Republika Srpska ima podršku Mađarske, Srbije i Hrvatske. Ova tvrdnja, ukoliko je tačna, otvara pitanje stvarnih interesa Hrvatske u BiH i njenog odnosa prema Dodiku. Ako Hrvatska zaista pruža podršku RS-u, postavlja se pitanje kakve su posljedice takve politike za budućnost BiH i njene teritorijalne cjelovitosti.
Primjera podrške Hrvatske i HDZ-a BiH djelovanju Republike Srpske ima više. Jedan od najočitijih primjera je podrška pojedinih hrvatskih političkih aktera obilježavanju 9. januara – Dana Republike Srpske, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim. Iako je riječ o događaju koji direktno negira postojanje BiH kao države, HDZ BiH nikada nije zauzeo jasan stav protiv Dodikovog insistiranja na ovom datumu, dok je Čović lično kao i pojedini članovi HDZ-a BiH u više navrata su prisustvovali proslavama.
Kontroverzan potez
Takođe, značajan indikator koordinacije između Zagreba i Banja Luke jeste pitanje odlaganja nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH. Uprkos dugogodišnjim protestima i protivljenju institucija BiH, Hrvatska nije odustala od plana da upravo uz granicu s BiH skladišti nuklearni otpad, što ide u korist Dodiku i njegovoj naraciji o ugroženosti RS-a i potrebi za jačim vezama s Beogradom i Moskvom.
Još jedan kontroverzan potez hrvatske politike prema BiH bila je izgradnja Pelješkog mosta, koji je realizovan bez dogovora s vlastima BiH i uz ignorisanje zahtjeva Sarajeva da se riješi pitanje pristupa otvorenom moru. Iako je Hrvatska tvrdila da je most neophodan za povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije, on je ujedno imao i političku dimenziju – demonstraciju moći i ignorisanje teritorijalnih prava BiH. HDZ BiH, umjesto da insistira na zaštiti interesa BiH, podržao je ovaj projekt, dodatno narušavajući odnose unutar zemlje.
Dok s jedne strane Hrvatska insistira na poštovanju konstitutivnih prava Hrvata u BiH, s druge strane odbija da postupi u skladu s međunarodnim standardima kada su u pitanju historijski i kulturni aspekti koji su od značaja za BiH.
Svi ovi primjeri pokazuju da je podrška Hrvatske Republici Srpskoj više od puke retorike, te da određeni politički i ekonomski interesi Zagreba i Banja Luke često idu ruku pod ruku. Dok se Hrvatska javno pozicionira kao zagovornik evropske BiH, kroz konkretne poteze zapravo podržava Dodikovu politiku, koja ide u pravcu slabljenja i destabilizacije države.
