Političari bez dogovora, Schimdtove izmjene stupile na snagu: Od sada su mogući i vanredni izbori

Kako bi otkočio proces imenovanja Vlade Federacije BiH, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je prije više od godinu nametnuo odredbe Ustava FBiH koje se odnose na to pitanje. Schmidt je domaćim političkim akterima ostavio mogućnost da do 1. maja ove godine pronađu rješenje i sami izmijene Ustav kako bi se spriječile eventualne buduće blokade imenovanja Vlade.

Lendin potpis

Kako do toga nije došlo, izmjene koje je nametnuo stupile su na snagu. Podsjećamo da je proces imenovanja Vlade nekoliko mjeseci nakon izbora blokirao potpredsjednik FBiH Refik Lendo (SDA) odbijajući da da saglasnost za formiranje Vlade.

Schmidt je 24. aprila upozorio vlasti da ističe rok do stupanja na snagu njegovih izmjena, ali se na to niko nije ni osvrnuo.

Tako je 1. maja stupio na snagu Schmidtov amandman na Ustav FBiH prema kojem predsjednik FBiH, nakon konsultacija sa članovima rukovodstva Parlamenta, predsjednicima stranačkih klubova i potpredsjednicima FBiH, određuje mandatara. Za imenovanje Vlade ostaje da je potrebna saglasnost oba potpredsjednika. Taj proces je potrebno završiti u roku od 30 dana. Ako se jedan ili dva potpredsjednika ne slože sa imenom mandatara, taj rok se produžava za dodatnih 30 dana.

Nakon toga, predsjednik FBiH može uz potpis samo jednog potpredsjednika imenovati novu Vladu i predložiti Parlamentu da je potvrdi. Za potvrđivanje Vlade potrebna je većina glasova u Predstavničkom, a potom većina u Domu naroda, s tim što je visoki predstavnik odredio da je uvjet da protiv ne glasaju tri petine (14) ili više delegata u jednom ili više klubova naroda. Ukoliko ni tada ne bude potvrđena Vlada, još jednom se ponavlja proces. Ako Parlament u novom krugu koji traje 30 dana ne potvrdi Vladu, raspuštaju se i Parlament i skupštine svih deset kantona, te se raspisuju novi vanredni izbori.

Mirsad Čamdžić, predsjednik Kluba poslanika Naše stranke u Predstavničkom domu PFBiH, podsjeća da je ostavljen rok od godinu za dogovor i da je očigledno da je to tema oko koje se političke stranke ne mogu dogovoriti i ne mogu postići konsenzus.

- Samim tim je možda najbolja ilustracija opravdanosti nametanje jedne takve uredbe. I sami vidite da je i oko nekih bezazlenijih stvari vrlo teško postići kompromis i da trebaju posebni napori da se stvari pomaknu naprijed. Neke strane to smatraju jako bitnim i ne žele se na takav način dogovarati, rekao je Čamdžić za naš list.

Podsjećamo da je većina delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda Parlamenta FBiH 12. aprila predložila amandman na Ustav FBiH.

Najkraći rok

- Ova situacija koja se desila sa suspenzijom Ustava od Christiana Schmidta bi našim amandmanom bila realizirana na način da Dom naroda ne bi morao potvrđivati Vladu ni običnom većinom, a posebno ne većinom u kojoj moraju biti tri petine od svakog naroda. Na takav način smo unaprijedili sistem deblokade imenovanja Vlade FBiH. Ako su stranke trojke i HDZ dobronamjerni i ako su zaista protiv ovog amandmana koji je donio Schmidt, u najkraćem roku će ovakvu vrstu amandmana donijeti, rekao je tada Haris Zahiragić, delegat SDA u Domu naroda.

No, na taj prijedlog se oglušila parlamentarna većina.