Pokušaj profitiranja na tuđoj boli: Postoje grupe koje naplaćuju učešće u Maršu mira
Trideset godina od najmračnijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - genocida u Srebrenici - Bosna i Hercegovina nastavlja voditi tešku, ali odlučnu bitku za istinu, pravdu i dostojanstveno sjećanje na žrtve. Genocid su u julu 1995. godine počinile snage Vojske Republike Srpske, u okviru organizovanog i planiranog napada pod vojnom komandom pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkom direktivom Radovana Karadžića, također osuđenog za genocid.
Put sjećanja
Danas Bosna i Hercegovina ne vodi borbu samo za sjećanje na žrtve već i protiv aktivnog poricanja genocida, koje dolazi od pojedinih političkih aktera u zemlji i regionu.
U duhu tradicije i otpora zaboravu, i ove godine se organizuje Marš mira - trodnevni pješački pohod dug oko 100 kilometara. Put počinje iz mjesne zajednice Nezuk, u općini Sapna, a završava u Potočarima, prateći rutu kojom su se 1995. Bošnjaci pokušavali spasiti iz obruča.
Marš mira okuplja hiljade učesnika iz cijelog svijeta, a organizatori očekuju da će ove godine broj učesnika oboriti ranije rekorde, s obzirom na značajnu godišnjicu. Za sve učesnike osiguran je šatorski smještaj u kampovima, uz napomenu da svaki učesnik treba ponijeti vlastite podmetače i pokrivače.
- Ja sam dobio dojave da su neki ljudi pokušali da organizuju grupe gdje se plaća kotizacija. A mi se kad vidimo da neko nešto plaća toliko trudimo i trošimo novca, najviše od federalnog Ministarstva za izbjegla i raseljena lica i Vlade Federacije, da učesnicima Marša mira uglavnom bude sve besplatno u onom što mi organizujemo, kaže Suljo Čakanović, predsjednik Pododbora Marša mira, za Oslobođenje.
Na trasi se svakih nekoliko kilometara nalaze punktovi s vodom i energetskim dodacima, dok su ekipe Crvenog križa i medicinsko osoblje dostupni tokom cijele rute, kako unutar kolone, tako i na ključnim lokacijama izvan nje.
Organizatori se ograđuju od bilo kakvih naplata i pozivaju učesnike na oprez, ističući da Marš mira ostaje slobodan i dostupan svima koji žele učestvovati u njegovoj misiji sjećanja i mira.
Svijet pamti
U organizaciji Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), u zgradi američkog Senata održana je komemoracija povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Prisutnima su se obratili senatorka Jeanne Shaheen, kongresmeni Mike Turner, Jake Auchincloss i Wesley Bell, ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić, muftija Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike Sabahudin ef. Ceman i izvršna direktorica KBSA Selma Porča.
- Nisam trebao biti ovdje danas, ali ipak stojim tu. Moje prisustvo nije svjedočanstvo o meni samom, već o volji jednog naroda da preživi. Događaji iz jula 1995. i dalje odzvanjaju bolno u našoj zajednici, rekao je Suljagić.
U Bruxellesu je organizovana izložba o genocidu u Srebrenici, dok je kanadski Calgary proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid.
Obilježavanje ove godišnjice jasno potvrđuje da se sjećanje na Srebrenicu njeguje i izvan granica Bosne i Hercegovine, kao globalni simbol borbe za istinu i ljudska prava.
Cijelo izdanje večerašnjeg O Dnevnika pogledajte u nastavku:
