Pogled iz Austrije - Schmidtu se ovo neće svidjeti: Komentar o njegovom svjedočenju u Strazburu

Dopisnica brojnih austrijskih i njemačkih medija sa Balkana Adelheid Wölfl u tekstu za austrijski Der Standard osvrnula se na predstojeće svjedočenje visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

U svom tekstu Wölfl podsjeća na neke dosadašnje schmidtove poteze koji su izazvali kontroverze.

"Neki Christiana Schmidta nazivaju "ogrankom Zagreba". Prema kritičarima, on se ne bi bavio brigama države za koju je odgovoran, već susjedne države Hrvatske. U svakom slučaju, Schmidt želi svjedočiti pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR) u Strazburu 20. novembra. Riječ je o predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine koji se ponovo vodi pred Velikim vijećem.

Treća strana

Slučaj Kovačević predstavlja glavobolju za mnoge međunarodne diplomate, jer bi, ako bi se ta presuda implementirala, cijeli poslijeratni bosanskohercegovački ustav morao biti redizajniran. Apelant Slaven Kovačević - kao i pet drugih ljudi prije njega - prošle godine, pokazalo se, bio je u pravu jer je smatrao da je diskriminisan na osnovu ustava. U Bosni i Hercegovini samo određeni ljudi iz određenih regija mogu biti birani na određene funkcije. Svako ko nije pripadnik jedne od tri velike etničke grupe (Bošnjaci, Srbi, Hrvati) uživa manje prava. Vlada BiH, koju podržava hrvatska konzervativna stranka HDZ, želi poništiti presudu. I Schmidt očigledno želi da igra ulogu u tome.

Poslijeratni ustav iz 1995. prvobitno je napisan samo da bi omogućio mir nakon tri i po godine rata. Ali zahvaljujući etnički zasnovanoj proporcionalnosti  i opcijama veta, etnonacionalisti decenijama sprečavaju reforme i evropeizaciju pravnog sistema, bez čega BiH nikada ne može ući u EU.

Nije prvi put da njemački političar iz redova CSU-a Schmidt, koji je na toj funkciji tri godine, izaziva pomutnju u BiH. U oktobru 2022. godine, kada je retroaktivno promijenio Izborni zakon u izbornoj večeri u interesu susjedne države Hrvatske i na zahtjev HDZ-a, kako bi se mogla formirati samo vlada s HDZ-om, Schmidt je dobio opomenu zbog svoje stranačke pripadnosti. I delegacija EU bila je ljuta jer, prema Venecijanskoj komisiji, izmjene Izbornog zakona moraju biti donesene najmanje šest mjeseci prije izbora, ali ne u izbornoj večeri i svakako ne retroaktivno. Schmidt je svojim zakonodavnim paketom podržao i etnoteritorijalnu podelu zemlje.

Provedba presude u slučaju Kovačević išla bi upravo u suprotnom smjeru, građanski elementi Ustava bili bi ojačani, a grupna prava "konstitutivnih naroda" ostala bi u pozadini. To bi smanjilo diskriminaciju, ali nije u interesu HDZ-a jer HDZ ima ogromnu poziciju moći kroz Dejtonski ustav.

I sam Kovačević ističe da su i neke države EU protiv Schmidtove intervencije u Strazburu. On također smatra da Schmidt nije - kao prethodni visoki predstavnici prije njega - pozvan od strane suda u Strazburu i ispitivan o svojim odlukama, već se samoinicijativno obratio sudu da interveniše kao "treća strana". U svakom slučaju, Schmidt je unajmio britansku pravnu konsultantsku firmu Blackstone Chambers da mu pomogne u njegovom slučaju. Ured visokog predstavnika nije odgovorio na pitanja Der Standarda ko će snositi troškove pravnog savjetovanja, da li je Hrvatska uključena u slučaj i da li je sam Schmidt preuzeo inicijativu.

Iz njegovog ureda za Der Standard je rečeno: "Visoki predstavnik neće zauzimati stranu, ali će dati svoj doprinos kao konačni tumač civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma." Konačna presuda u Velikom vijeću očekuje se 2025. godine.

Ustavni ćorsokak

Ekspert iz Graca za bosanski ustav, Joseph Marko, na ustavnom blogu piše o istorijskom slučaju Kovačević:

- Ako Sud slijedi svoje utvrđeno opredjeljenje, suprotno izdvojenom mišljenju jednog od sudija u presudi vijeća, to bi trebalo uticati na monopol etničkih političkih stranaka i njihovih lidera, kao i „prisiliti institucije EU da insistiraju na što bržem prevazilaženju ustavnog ćorsokaka kako bi se poduzeli realni koraci ka evropskim integracijama“.

Marko smatra da je temeljno pitanje da li se individualna prava građana, kao što su pravo glasa i kandidiranja i grupna prava u vidu političkog predstavljanja i participacije nužno međusobno isključuju ili se mogu kombinovati. Do danas, sve presude Evropskog suda za ljudska prava o Bosni i Hercegovini koje se odnose na individualna prava nisu provedene, iako najstarija presuda datira iz 2009. godine.

Intelektualci iz "Kruga 99" u Sarajevu sada traže da Schmidt "ne igra ulogu kolonijalnog guvernera koji preuzima sumnjive zadatke u interesu hegemonističkih projekata". Holandska zastupnica Zelenih Tineke Strik oglasila se na društvenoj mreži X.

Evropski parlament također čeka odluku ko će ubuduće preuzeti ulogu izvjestioca za Bosnu i Hercegovinu. Moćna Evropska narodna stranka (EPP) podržava HDZ-ovog političara Davora Stiera iz Hrvatske da preuzme posao. U Bosni i Hercegovini postoji bojazan da će Stier nastaviti hegemonistički, pokroviteljski kurs Hrvatske. Zbog umiješanosti u rat i potrebe za nepristrasnošću, predstavnici susjedne Hrvatske ne bi trebali biti uzimani u obzir za ovaj zadatak, kažu pravni stručnjaci. Sličan propis postoji i kada je u pitanju imenovanje međunarodnih sudija u Ustavni sud BiH, navodi se u tekstu.