PMI stvara svijet bez dima cigare: Ljudima treba ponuditi odgovarajuću alternativu, a ne kažnjavati jer puše

Budućnost bez pušenja izgleda tako utopijski, futuristički i gotovo nevjerovatno. Međutim, ovo nije priča iz budućnosti, već nešto što se odvija i razvija upravo sada. Poznata kompanija Philip Morris International prije više od jedne decenije odlučila je zakoračiti u svijet u kojem nema dima cigareta. Danas su, uz svoje bezdimne proizvode, vodeći faktor koji pušače upućuje prema manje štetnim alternativama i, u konačnici, prestanku pušenja.

Na godišnjoj konferenciji Technovation, predstavljeni su najnoviji podaci i rezultati dosadašnjeg rada u postizanju svjetskog društva bez dima cigareta, te budućim planovima. Kroz niz panela, predavanja i prezentacija dalo se naslutiti jedno – svi koji učestvuju u realizaciji ove vizije, na čelu sa kompanijom Philip Morris, svjesni su da je upravo pušač onaj koji je na prvom mjestu i svaki postupak uključuje promišljanje kroz njegovu tačku gledišta i njegovu dobrobit. Kao što Bill Wirtz, viši analitičar za javne politike u Centru za izbor potrošača, kaže osobi koja puši ne možete samo reći da prestane. To nikada neće uspjeti. Gotovo jednako kao što osobama s depresijom ne možete reći „nemoj biti tužan, budi sretan“. Te stvari su proces koje zahtijevaju detaljan i dubok angažman ne samo pušača, već i industrije, društva, regulatora i vladajućih struktura.

Upravo smo o navedenim angažmanima i procesima razgovarali sa Billom koji je već u uvodnom dijelu razgovora istakao kako je boravio u Bosni i Hercegovini i da je upoznat sa našim pušačkim tradicijama.

- Boravio sam kod prijatelja i uz svoju šolju kafe dobio sam cigaretu sa strane. I pomislio sam, to je nevjerovatno. Drago mi je da mogu govoriti o tome, istakao je on.

Bill Wirtz kaže da osobi koja puši ne možete samo reći da prestane
/Adnan Bajrović/Oslobođenje

Bili ste snažan zagovornik smanjenja štetnosti pušenja. Koje alternative tradicionalnim cigaretama danas smatrate najperspektivnijima?

- Naravno, to zavisi od zemlje do zemlje. Dugo smo vjerovali da su nikotinski flasteri i žvakaće gume s nikotinom najperspektivnija, ujedno i jedina dostupna opcija. Međutim, pokazalo se da to mnogima zapravo ne pomaže. Kada gledamo s društvenog aspekta, najzastupljeniji fenomen danas su tzv. vape-ovi, odnosno elektronske cigarete.  Ali im na nekim tržištima grijani duhanski proizvodi ozbiljno konkuriraju i nalaze se na istom nivou, a sada se pojavljuju i nikotinske vrečiće koje se stavljaju ispod usne. Sve se svodi na praktičnost. Ako proizvod nudi istu ili bolju praktičnost, manje je štetan i prodaje se po istoj ili nižoj cijeni, potrošačima će se svidjeti. I mislim da upravo to objašnjava uspjeh ovih proizvoda.

Alternativa koja odgovara pušačima

Koji regulatorni okvir, po vašem mišljenju, najbolje podržava usvajanje sigurnijih alternativa pušenju, a istovremeno osigurava sigurnost potrošača?

- Pravila bi trebala biti postavljena tako da vlade prepoznaju kako se ovdje radi o smanjenju štetnosti pušenja, te da prema tim proizvodima imaju blaži pristup nego prema klasičnim cigaretama. Razumijem da države žele zadržati prihode od poreza, ali barem bi trebale omogućiti da prelazak na sigurniju nikotinsku alternativu potrošačima bude finansijski isplativ.

Drugi ključni faktor je dostupnost proizvoda. Problem nije nužno nedostatak regulacije, nego njeno loše usmjeravanje. Trebalo bi postojati dovoljno raznovrsnih sistema – različiti uređaji i okusi. Kada postoji široka ponuda, pušač koji pogleda svoju paklicu cigareta i uporedi je s tom širinom izbora može pomisliti: „Možda bih ovo trebao probati.“ Znam mnogo ljudi koji su „slučajno“ prestali pušiti – kupe početni set jer je jeftin, probaju i shvate da im to odgovara. Prestanu pušiti bez prethodne namjere, jednostavno zato što je alternativa bila jeftinija i osjećali su se bolje.

A onda ti ljudi kažu: „Ne moram više koristiti lift. Mogu se popeti tri sprata bez da ostanem bez daha.“ To odmah donosi koristi za javno zdravlje. Zato bi regulacija trebala gledati iz tog ugla – kako ljudima ponuditi odgovarajuću alternativu, a ne kako ih kazniti zato što pokušavaju nešto bolje.

Na godišnjoj konferenciji Technovation, predstavljeni su najnoviji podaci i rezultati dosadašnjeg rada/PMI

Kako predlažete da kreatori politika pronađu ravnotežu između sprečavanja pristupa maloljetnika alternativnim duvanskim i nikotinskim proizvodima i omogućavanja odraslim pušačima pristup potencijalno manje štetnim opcijama?

- Da, to je izuzetno važna tačka, jer se mnogi današnji propisi temelje na strahu od upotrebe nikotinskih proizvoda među mladima. Ali stvar mora biti jasna – nikotin je namijenjen odraslima, ne djeci. Prodavači koji prodaju maloljetnicima – bez obzira na to da li je zakonska granica 16, 18 ili 20 godina – ako prekrše ta pravila, trebali bi izgubiti dozvolu za prodaju. To je ozbiljan problem, posebno u zemlji poput Bosne i Hercegovine, gdje je već sada nezakonito da maloljetnici koriste te proizvode. Pa otkud im onda dolaze? Zato što se zakoni ne provode.

I umjesto da se rješava problem sprovođenja zakona, vlast – koja sama ne sprovodi ono što je propisala – donosi nova ograničenja koja pogađaju sve. Kako to ima smisla? Iskreno, ne razumijem. Ako maloljetnici koriste vape s aromom manga, zabrani se mango za sve – iako i odrasli vole razne arome. A posljednje što želite kada prestajete pušiti jeste proizvod koji ima isti okus kao cigareta. U Nizozemskoj su, recimo, odlučili da dozvole samo mentol i duhansku aromu. Dakle, pokušavate se riješiti cigareta, a jedino što smijete koristiti je aroma duhana? To jednostavno nema logike.

Svaka zemlja mora nešto preduzeti. Ali zaključak da, zbog relativno male grupe maloljetnika koji koriste alternative, treba donositi pravila koja odraslima otežavaju pristup proizvodima koji im pomažu da prestanu pušiti – to je za mene potpuno besmisleno.

Vlade moraju tražiti različite pristupe

Koje zemlje, po vašem mišljenju, prednjače u pametnoj i na dokazima zasnovanoj regulaciji bezdimnih alternativa i šta BiH može naučiti od njih?

Trentno smatram da je najbolji primer Švedska, zemlja koja je na pragu ili je već postala „bezdimno društvo“, jer joj je stopa pušenja pala ispod 5%. Taj uspjeh su postigli zahvaljujući nikotinskim vrećicama, uz tradicionalan, ali učinkovit pristup.

U Švedskoj je pušenje nekada bilo mnogo zastupljenije.

Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je pušenje duboko ukorijenjeno u svakodnevni život – ali to nije trajno stanje. Možete i dalje piti kafu, jesti burek i uživati u lokalnim običajima, ali bez cigarete. Alternativa može pružiti isto zadovoljstvo bez toksičnog dima. Važno je da vlade traže različite, inovativne pristupe.

Umjesto da rješava problem sprovođenja zakona, vlast uvodi nova ograničenja/Adnan Bajrović

I dalje postoji mnogo zabluda u javnosti o samom nikotinu. Koje smatrate najvećim pogrešnim shvatanjima i kako bi se ona trebala adresirati?

- Velika je zabluda i to veliki broj ljudi misli je kako nikotin izaziva rak – to jednostavno nije tačno. Nikotin sam po sebi nije problematičan; problem leži u načinu na koji se konzumira. Zato se i koristi izraz „alternativni sistem dostave nikotina“. Poenta je da se nikotin unosi na sigurniji način, u kombinaciji s nečim što ljudima prija.

Na tržištu već dugo postoje proizvodi poput nikotinskih žvakaćih guma, ali one ne odgovaraju svima. I dok neki doktori tvrde da nikotin izaziva rak, nijedna relevantna naučna institucija to nije potvrdila. Ako je to istina, kako onda objasniti da ti isti doktori preporučuju nikotinske flastere i žvake? Ako bi nikotin sam izazivao rak, i flasteri bi morali biti kancerogeni – što nije slučaj.

Zato to nema smisla. Cigarete ubijaju veliki broj svojih korisnika i dovode do prerane smrti. Iako neki imaju sreće i ne obole, realnost je da ako ste mladi i prestanete pušiti prije 35. godine, rizik od raka pluća vam postaje gotovo isti kao kod osobe koja nikada nije pušila. Čak i ako ste stariji, svako smanjenje broja cigareta dnevno donosi korist.

Poenta je pronaći sigurniji način za konzumaciju nikotina, umjesto da ostanete na cigaretama. Jer provereni bezdimni  proizvodi su, prema svim dostupnim podacima, oko 95% manje štetni od običnih cigareta.