Plata na ruke u državnim institucijama: Izbjegavanje sankcija vodi ka većoj glavobolji
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH reagirala je na pokušaje izmjena Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine kojim bi se omogućila isplata plata na ruke zvaničnicima koji su završili na američkoj crnoj listi.
Osnovno pravo
Prema njihovom mišljenju, ovakve izmjene, koje su slične izmjenama i dopunama Zakona o radu Republike Srpske koje je Narodna skupština RS-a usvojila 18. aprila, predstavljaju očigledno nastojanje da se izbjegne provedba sankcija.
- Kao što je vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD-a Anna Morris istakla tokom svoje martovske posjete, Sjedinjene Američke Države pomno prate takve aktivnosti. Podrška ovakvim aktivnostima i sankcionisanim subjektima povlači za sobom potencijalne posljedice. Sjedinjene Države će koristiti sve raspoložive provedbene mehanizme za podršku režimu sankcija SAD-a i prevenciju koruptivnih, destabilizirajućih ili antidejtonskih aktivnosti, saopćili su iz ove ambasade.
Podsjećamo da je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Predrag Kožul (HDZBiH) predložio usvajanje izmjena navedenog zakona po hitnom postupku. S obzirom na to da nije prihvaćen hitni, već skraćeni postupak usvajanja ovog Kožulovog prijedloga, o tome će zastupnici raspravljati naredni put. Suština Kožulovog prijedloga je da bude omogućena isplata plaća onima kojima ona ne može biti isplaćena preko računa, “zbog objektivnih okolnosti”. Javnosti je poznato da su blokirani računi osobama koje su stavljene na crnu listu SAD-a i pod sankcijama su, a među njima je i hadezeovac Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma. Na crnoj listi su i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić (SNSD)... Kožul je ovaj prijedlog obrazložio time da je plaća osnovno ljudsko pravo koje im ne može uskratiti.
Pokušali smo od Kožula dobiti komentar na reakciju američke ambasade u BiH, kao i čuti njegova očekivanja o konačnoj sudbini predloženih izmjena zakona.
U kratkom telefonskom razgovoru samo nam je rekao da je u gužvi. A kad smo ga zamolili da nam se javi kad bude imao malo više vremena, kratko je kazao: “Nema potrebe, zauzet sam, u gužvi sam.”
Loše rješenje
Poznato je da je zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH Sabina Ćudić prilikom glasanja o proceduri (i o hitnom i o skraćenom postupku) bila suzdržana. Za Oslobođenje je izjavila da je ona, ali i stranka iz koje dolazi, apsolutno protiv ovog zakona u kojoj god proceduri da se nalazi.
- Nema većinu ni u kakvom obliku i nema teoretske šanse da prođe, kazala je ona.
Državni zastupnik SDP-a BiH Saša Magazinović rekao nam je da je ovo pitanje moguće zakonom regulisati, ali da Klub SDP-a smatra kako to nije dobro rješenje.
- Zato smo glasali protiv hitne procedure, demonstrirajući tako i svoje protivljenje zakonu. Iz saopštenja američke ambasade nakon sjednice je jasno bilo da i oni smatraju da ovaj zakon znači neutraliziranje i zaobilaženje izrečenih sankcija, zaključuje Magazinović.
