Peter Handke ponovo negirao genocid u Srebrenici: Evo šta je sada izjavio
Handke se 1996. godine sastao sa Karadžićem/EPA/ANDREJ CUKIC/Andrej Cukic
U ponedjeljak navečer, austrijska državna televizija ORF emitovala je u emisiji „Kulturmontag“ razgovor s književnikom iz Koruške, Peterom Handkeom. Kako je najavljeno, riječ je o „jednom od njegovih rijetkih televizijskih intervjua“. Međutim, ono što je trebalo biti veliki novinarski potez, pretvorilo se u potpunu katastrofu. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz 2019. godine iskoristio je medijski prostor da još jednom negira i umanjuje genocid u Srebrenici.
„Genocid me ne zanima. Po meni, ono što se tamo desilo bio je bratoubilački rat. To je nešto mnogo gore“, rekao je Handke u intervjuu. Dodao je i: „Genocid je pravni izraz, a bratoubistvo je biblijski izraz – i to je ono što se desilo. Neću dopustiti da mi riječi propisuju neki bezveznjaci koji pojma nemaju o jeziku, slogovima, ritmu i melodiji.“ Voditeljica nakon toga nije postavila dodatno pitanje, već je uslijedila promjena teme, piše austrijski TAZ.
Genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine predstavlja najteži ratni zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Pod komandom Ratka Mladića, trupe bosanskih Srba ubile su više od 8.000 Bošnjaka u „zaštićenoj zoni“ pod mandatom UN-a. Masakr je, zbog svoje planske i sistematske prirode, od međunarodnih sudova pravno kvalifikovan kao genocid.
Sporne izjave
Još tokom 1990-ih i 2000-ih, Handke je bio izložen oštroj kritici zbog svog odnosa prema ratnim zločinima koje su počinili Srbi. U decembru 1996. sastao se s Radovanom Karadžićem, koji je tada već bio optužen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti.
Handke je u svojim tekstovima genocid u Srebrenici nazivao „navodnim genocidom“, a mjesta masovnih ubistava nazivao je „navodno mjestima masakra“. Potpisao je i apel umjetnika u odbranu bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, kojem se sudilo za ratne zločine, te objavljivao tekstove kritične prema Haškom tribunalu.
U svjetlu te prošlosti, postavlja se pitanje zašto je ORF Handkeu pružio tako nekritičku platformu. Povod za intervju nije bio poseban – razgovor se samo usputno dotakao njegove nove knjige. I ostale izjave bile su sporne: kazao je da više „ne može slušati riječ demokratija“, te je djelimično osporio da je njegova nova domovina Francuska uopće demokratska: „Francuska je demokratija u kojoj postoji mnogo malih diktatura“, rekao je, bez dodatnog objašnjenja.
Simptomatičan je i način na koji je ORF reagovao na val kritika, koje su stigle i od brojnih pripadnika balkanske dijaspore iz Beča. „Uz svu očekivanu polarizaciju, kulturna redakcija ORF-a odlučila je dati prostor Peteru Handkeu kao jednom od najvažnijih austrijskih autora i nobelovcu. Tema razgovora trebala je biti njegova nova knjiga, njegov pogled na stanje u svijetu i, naravno, njegove kontroverzne političke stavove“, saopćio je ORF kao odgovor na upit.
Politički čin
Voditeljica je, navodno, pitanjem „Mnogi su 2019. očekivali da prilikom dodjele Nobelove nagrade javno priznate genocid u Srebrenici. To niste učinili – zašto?“ jasno stavila do znanja da se taj zločin smatra genocidom, te da se od Handkea i očekivalo da to prizna. No, zašto nije uslijedilo dodatno pitanje? Zašto intervju nije bio smješten u širi, kritički kontekst? ORF na ta pitanja nije odgovorio.
U istom intervjuu Handke se i narugao svojim kritičarima: „Ništa nisam primijetio. Nisam osjetio nikakav otpor. To je dio života, dobro je za kožu“, rekao je uz osmijeh. „Ni jedna riječ koju sam napisao o Jugoslaviji nije predmet za osudu. Nijedna. To je književnost“, izjavio je na drugom mjestu. No, bečki politolog Vedran Džihić, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ne misli tako – smatra da Handkeov odnos prema Miloševiću i Srebrenici nije književnost, „već politički čin koji je duboko za osudu“.
